Joseph Haller: Kvaka 22

Hallerov roman Kvaka 22 jedno je od temeljnih djela američke književnosti. Djelo nevjerojatne kompleksnosti, crnog i uvrnutog humora koji je već na idućoj stranici zamijenjen nevjerojatnim opisima ratnih užasa.  Knjigu karakteriziraju repetitivnost, satira i apsurd dijaloga koji zvuče kao da ih je pisao Beckett sa smislom za humor. Radnja nas polagano privlači i zbunjuje da bi se prema kraju odgovorilo na sva pitanja koja smo postavili ovoj zaista ludoj knjizi. Danas Kvaka 22 uživa kultni status u svijetu, a postao je i najčitaniji američki roman o Drugom svjetskom ratu.

Pogledaj katalog >>

Jaroslav Hašek: Doživljaji dobroga vojnika Švejka

Hašekov roman, nažalost nedovršen,  prikazuje ratni put vojnika Švejka koji je „ službeno, od posebne komisije proglašen za notorno blesavog“. Vojnik Švejk je dobroćudan lik koji nenamjerno ismijava autoritete i sav besmisao vojske i rata. Anegdote koje Švejk prepričava gotovo svakom liku s kojim se susreće su doista blago češkoga humora, a situacije u kojima se Švejk dozvoli naći su istovremeno apsurdne i za puknuti od smijeha. Roman je to koji se može podičiti da je gorio skupa s ostalim knjigama koje su nacisti spaljivali. Potražite izdanje s genijalnim ilustracijama Josefa Lade.

Pogledaj katalog >>

Erich Maria Remarque: Na zapadu ništa novo

O ovom romanu se često govori kao o najboljem romanu s temom rata. Priča je fokusirana na pojedinca i na načine na koji on proživljava strahotu Prvog svjetskog rata. Realističan prikaz borbi kroz koje prolazi njemački vojnik Paula Baumer u rovovima negdje u Francuskoj. Paul je jednako tako mogao biti vojnik na bilo kojoj strani jer sve što on proživljava proživljavaju i oni u nasuprotnim rovovima. Remarque u ovom romanu istražuje bespomoćnost vojnika na fronti, vjeru u opravdanost ubijanja u ratu, nadu u preživljavanje. Racionaliziranje odlaska u rat je ono što tim mladim ljudima prolazi kroz glavu.

Pogledaj katalog >>

Kurt Vonnegut: Kolijevka za macu

Četvrti roman američkog pisca Kurta Vonneguta objavljen 1963. godine. Knjiga istražuje problematiku znanosti, tehnologije i religije, ismijavajući pritom utrku u naoružanju i štošta drugo. Glavni lik, Jonah, odluči napisati knjigu o znanstveniku zaslužnom za stvaranje atomske bombe. Istražujući dr. Hoenikkera dođe do informacije da je dotični izumio tvar koja u dodirom s vodom sve pretvara u led. Ovo je priča koja upozorava čovječanstvo da bude oprezno u onome što želi jer bi ga upravo to moglo stajati postojanja.

Pogledaj katalog >>

Ernest Hemingway: Zbogom oružje

Još jedna priča iz Prvog svjetskog rata. Hemingway je napisao snažan roman, istovremeno sretan i tužan. Ovaj polu-autobiografski roman vodi nas u Italiju gdje upoznajemo mladoga Frederica Henryja. Roman prati Frederica kroz njegove doživljaje koji su zaista nevjerojatni, no on ih ne doživljava takvima. Pritom nam se može činiti da Hemingway glorificira rat, no on radi upravo suprotno. Naglašava one svakodnevne, obične stvari koje ljudi rade u tim situacijama, načine na koje si žele spasiti život ili barem bolje iskoristiti svaki dan jer im može biti zadnji. Uz sve ratne užase tu je i ljubavna priča. Roman Zbogom oružje je pravio društvo Švejku na nacističkoj lomači jer je označen kao anti-militaristički.

Pogledaj katalog >>

Zoran Žmirić: Pacijent iz sobe 19

Drugi Žmirićev antiratni roman monolog je nesretnog Vanje Kovačića kojemu se broj 19 provlači kroz život na najbizarnije načine. Njegov je život obilježio rat, bolje rečeno, rat mu je oduzeo život, ali ga je ostavio na životu. Ovaj roman koji svakim danom prima sve više pohvala, čita se u jednom dahu, pun je uznemirujućih slika te suptilno prožet humorom. Ukoliko se odlučite na čitanje istog, predlažemo da ga prvo rezervirate jer su, u pravilu, svi primjerci – vani. Čini se da se na Žmirića ne odnosi ona: „Ne možeš biti prorok u svom selu.“

Pogledaj katalog >>

Karel Čapek: Rat s daždevnjacima

Ova je knjiga vrhunska satira svega onoga što našu civilizaciju tjera u propast; neograničena pohlepa, bezgranična netrpeljivost, nevjerojatna nepromišljenost i opaka glupost. Čapek je satiri izložio znanost, obrazovanje, politiku, fašizam, komunizam, pravo, religiju, vojsku,… Sve se to čini smiješnim u ovoj knjizi, ali ustvari nije. Središnja tema ove knjige je diskriminacija i na koje načine ona vodi do nasilja, mržnje i iskorištavanja. Rat s daždevnjacima nije klasik niti najpoznatije Čapekovo djelo, no svakako je vrijedno čitanja.

Pogledaj katalog >>