...vremena za predstavljanje vlastitog rada. Jedan takav izdavač je Ognjište, nakladna zadruga iz Zagreba koja se bavi "traganjem za dražesnim zaboravljenim knjigama". Kako se upravo i knjižnice bore protiv zaborava starih naslova našli smo se na sličnom zadatku. 

U svom traganju za dražesnim zaboravljenim knjigama naišli smo na pregršt prekrasnih romana, legendi, bajki, priča. Nekima su autori hrvatski, a nekima strani književnici. Neke su zadnji put objavljene još prije 80-90 godina, a neke do sada nisu bile prevedene na hrvatski jezik.

Želimo vas stoga upoznati s našim najnovijim otkrićem, romanom nobelovke Selme Lagerlöf: Čudesno putovanje Nilsa Holgerssona kroz Švedsku. Nije nam poznat razlog zbog kojega roman do sada nije prevođen na hrvatski jezik, ali čudesan je kako mu i samo ime govori.

Roman govori o dječaku, Nilsu Holgerssonu, kojemu je "glavni užitak bio jesti i spavati, a odmah iza toga najviše je volio izvoditi nepodopštine". Posebno je uživao u mučenju životinja na svojoj obiteljskoj farmi. Jednom prilikom Nils je u mreži zarobio vilenjaka dok su mu roditelji bili u crkvi, a njega ostavili kod kuće da čita poglavlja iz Biblije. Vilenjak predlaže Nilsu da će mu pokloniti zlatni novčić ako ga oslobodi. No, Nils odbija tu ponudu te vilenjak i njega pretvara u vilenjaka. Nils postaje mali i dobiva sposobnost komuniciranja sa životinjama, koje su oduševljene što vide da se dječak tako smanjio jer žude za osvetom. Dok se to događa, divlje guske prolijeću iznad farme, a bijeli gusan s farme želi im se pridružiti. U bijegu od životinja dječak se hvata za vrat gusanu te se skupa s njim pridružuje jatu divljih gusaka.

Likovi i događaji na tome putovanju izgrađuju ga u bolju osobu.

Knjiga uključuje i dodatne zanimljive i dirljive priče i legende, o ljudima i mjestima koje Nils i divlje guske susreću na svome putovanju.

»Čudesno putovanje Nilsa Holgersona kroz Švedsku« Selma Lagerlof napisala je po narudžbi, s ciljem unapređenja nastave zemljopisa u osnovnoj školi. Generacije Šveđana stjecale su prve spoznaje o svojoj domovini kroz pustolovine dječaka Nilsa, koji je proputovao zemlju leteći na guski.

Zahvaljujući iznimnom trudu i upornosti prevoditelja Hrvoja Mirkovića i dr. sc. Zrinke Dragun, pred vama je vrhunski prijevod ovog dječjeg romana, koji je kod nas bio "zaboravljen" punih 110 godina i u njemu je sačuvana iznimna ljepota izvornog književnog izričaja Selme Lagerlöf.

Selma Ottilia Lovisa Lagerlöf rođena je 20. studenog 1858. u mjestu Märbacka u Švedskoj. Dobitnica je Nobelove nagrade za književnost 1909. godine, čime postaje prva žena koja je dobila ovo priznanje za svoj literarni rad. Godine 1914. postaje prva članica Švedske akademije, tijela koje dodjeljuje spomenutu nagradu.

Središnji motivi i likovi njezinih djela potječu iz zavičajne Švedske, osobito iz rodne pokrajine Värmland, a inspirirao ju je i život južne Italije, Palestina, moderni socijalizam te stare sjevernjačke legende. U njenim se djelima svijet događaja i likova vrti oko okosnice ljubav - smrt, zlo - dobro. Nastojala je sjediniti kršćanstvo i socijalizam. Njezin je stil liričan, jednostavan i ispovjedan.

Prvo je djelo, »Gösta Berling«, objavila 1891. godine te je to na našem prostoru njeno najpoznatije djelo. U njemu, uz obilje fantastičnih elemenata, prikazuje život u pokrajini Värmland u 19. stoljeću.

Roman »Antikristova čuda« iz 1897. godine, u kojem pokušava pomiriti kršćanstvo i socijalizam, donio joj je konačno priznanje.

Slijedi putovanje u Palestinu koje ju inspirira za stvaranje velikog romana »Jeruzalem, I, II« (1901. - 1902.). U njemu opisuje vjersku sektu iz švedske pokrajine Dalarna koja putuje u Jeruzalem kako bi osnovala naseobinu.

Kršćanstvo tematizira i u pričama za djecu »Legende o Kristu«.

U domovini je i danas poznata prvenstveno kao autorica knjige za djecu »Čudesno putovanje Nilsa Holgersona kroz Švedsku«.

Izvan Švedske manje je poznata njena angažiranost po pitanju ravnopravnosti spolova; osobito se zalagala za pravo glasa žena.

Početkom 2. svjetskog rata, kada je Sovjetski Savez pretendirao na Finsku, koja je povijesno bila daleko usmjerenija Švedskoj nego Rusiji, Finskoj je vladi poslala svoju Nobelovu medalju kako bi im financijski pomogla. Dirnuti ovom gestom, članovi Vlade potreban su novac sakupili na drugi način, a medalju su, uz zahvale, vratili njezinoj vlasnici.

Preminula je nedugo potom, 16. ožujka 1940. godine, na svome imanju Märbacka, u pokrajini Värmland.

Pedesetak godina poslije, 1991. godine, Švedska je izdala novčanicu od 20 kruna s njezinim likom.

Roman "Čudesno putovanje Nilsa Holgerssona kroz Švedsku" dio je našeg nakladničkog niza Knjižnica Mladi Pustolovi, u kojem objavljujemo zaboravljene knjige za djecu i mlade u dobi od 9 do 99 godina, a u kojem jednako uživaju svi ljubitelji dobrih knjiga.

Ostala djela objavljena u ovom nakladničkom nizu jesu:

Ema Božičević: U carstvu ispunjenih želja

Priče su poučne i bajkovite, stilom pomalo nalik "Pričama iz davnine" Ivane Brlić Mažuranić. Zanimljivo je spomenuti da su obje književnice rođene u Ogulinu, otprilike u isto vrijeme.

Knjiga donosi osam priča: U carstvu ispunjenih želja, Pustinjak, Čarobnjak, Kraljica noći, Kamen mudrosti, Sultanova kći, Pastorak i Zlatan ključ.

Arthur Conan Doyle: Izgubljeni svijet

Uzbudljiva priča o istraživačkoj ekspediciji u Južnu Ameriku, koja otkrije postojanje očuvanog pretpovijesnog svijeta s dinosaurima na jednoj izoliranoj visoravni. Ekspediciju su sačinjavali jedan znanstvenik koji je tvrdio da takav svijet postoji, jedan skeptični znanstvenik, koji je želio dokazati kako mu kolega nije u pravu, jedan plemić avanturističkog duha i jedan mladi novinar, koji je sve to trebao ovjekovječiti.

Ovaj je roman puno puta ekraniziran u obliku serije ili filma.

Charles Dickens: Život našega Gospodina

Charles Dickens napisao je prema evanđeljima ovu priču o Isusovom životu za svoju djecu te se ona u obitelji Dickens čitala svakoga Božića. Prema njegovoj želji ovo djelo nije bilo objavljeno sve dok i zadnje od njegove djece nije umrlo.

Iz predgovora knjizi koji je napisala udovica Dickensovog sina Henryja, lady Mary Dickens:

"Ova knjiga, posljednje djelo Charlesa Dickensa koje će biti objavljeno, ima osobni interes i svrhu koja ga u potpunosti razdvaja od svega ostalog što je Dickens napisao. Posve neovisno od svoje duhovne teme, rukopis je romanopiscu bio neobično osoban jer ne razotkriva u tolikoj mjeri njegov um, koliko odaje počast njegovom srcu i čovječnosti, i također, naravno, njegovoj dubokoj privrženosti našemu Gospodinu. Napisana je godine 1849., dvadeset i jednu godinu prije njegove smrti, izričito za njegovu djecu. Charles Dickens je često svojoj djeci pričao priču iz Evanđelja, i u svojim im je pismima spominjao Božansko djelo. Ovaj Život našega Gospodina napisan je bez primisli o objavljivanju, kako bi njegova obitelj imala trajni zapis o mislima svoga oca. Charles Dickens je jasno dao do znanja kako je napisao Život našega Gospodina na način koji je smatrao najprikladnijim za svoju djecu, a ne za objavljivanje. Prvi je puta objavljen, u nastavcima, u ožujku 1934. godine."

Alexander de Neve: Gusarski dvor 

"Gusarski dvor" engleska je pomorska pripovijest, koja je prvi put ugledala svjetlo dana davne 1929. godine, a donosi nam veliku pomorsku pustolovinu. Govori o kapetanu broda "Marija", mladom čovjeku, kojega svatko cijeni i poštuje, a posebno njegovi mornari, zbog njegove odlučnosti i dobrote. Brod kreće iz New Yorka za Kopenhagen... i kad dođu već nadomak cilju, dočekaju ih gusari, oluje, munje i brojne nevolje. Usred svega toga, kapetan će pronaći nešto što nije očekivao.

Paul Feval: Vitez bijele žene

Povijesno-pustolovni roman za mlade, koji nam donosi priču o jednoj legendi - o Bijeloj ženi s močvarnih vrtloga koja se osvećuje izdajicama, o jednom dječaku - Noelu zvanom Chantepie, koji se hrabro i lukavo bori za spas gospodarice dvorca, Margarite Guer, dok su joj muž i otac odsutni na bojištu, a naravno priče ne bi ni bilo bez jednog pravog negativca, Guya de Plelana, koji vapi za osvetom Margariti jer je svojevremeno odbila njegovu bračnu ponudu.

Zanimljivo je spomenuti da je upravo Paul Feval prvi puta pisao o vampirima, zapravo o ženskom vampiru, i to punih 40 godina prije nego je Bram Stoker napisao Drakulu.

John Habberton: Helenina dječica

Knjiga je to koja obiluje dječjim nestašlucima, pomalo starinska, nalik Twainovim romanima, ali svakako duhovita i začinjena neizostavnim ljubavnim zapletom. Glavni su likovi ove priče Budge (5 godina) i Toddie (3 godine), najbolja djeca na svijetu, barem ih takvima smatraju njihovi roditelji. Na kraće vrijeme povjereni su na čuvanje svom 28-godišnjem ujaku, neoženjenom i bez ikakva iskustva s djecom… i tu započinje zajednička pustolovina. Prema ovome romanu snimljen je i film, 1924. godine, a na naslovnici našega je izdanja prizor iz filma.

Erik Hansen: Arnaluk

To je priča o dva dječaka/brata koji žive u Danskoj, a nezgodom dospijevaju u balon koji se oslobađa svojih vezova i odnosi ih na Grenland. Tamo proživljavaju niz pustolovina, teških, ali i prekrasnih trenutaka te upoznaju i jednu djevojčicu.

J. Jacquin i A. Fabre: Mali brodolomci s "Titanica"

Priča govori o bratu i sestri, Luluti i Lucienu, koji su preživjeli potonuće Titanica. Ostavši sami na svijetu, u čamcu za spašavanje zajedno s još jednim dječakom krenuli su u pustolovinu koja će ih odvesti u Kanadu. Preživjevši hladnoću, glad i strah, troje hrabrih prijatelja suočit će se s još puno nedaća na svom putu povratka u domovinu Francusku.

Jack London: Joe među gusarima

Priča je to o jednome dječaku koji baš ne voli učiti, čini mu se da tako samo gubi vrijeme i da bi bilo bolje da odmah počne živjeti pravim životom, i to baš životom mornara. I tako, pobjegne od kuće, nađe posao na jednoj barci, i, naravno, upadne u cijeli niz nevolja kada shvati da je upao među kradljivce - "gusare". Ali putem sazrijeva, stječe pravog prijatelja i uviđa vrijednost ljubavi, prijateljstva i obitelji.

Frederick Marryat: Na koraljnom otoku

Priča govori o obitelji Seagrave, koja doživi brodolom, nakon čega završe na pustom otoku, u društvu vjernog, mudrog i praktičnog mornara, starog Readyja. Uz njegovu neumornu pomoć izgrade sklonište, osiguraju sve što im je potrebno za preživljavanje, odbiju napade divljaka…

Frederick Marryat poznat je i po romanu Ukleti Holandez.

F. J. Pajeken: Život u Americi

Ovaj roman prati sudbinu petnaestogodišnjeg dječaka, koji je s roditeljima stigao u Ameriku, nakon što im je propala trgovina u Zagrebu, pa su krenuli (po preporuci) trbuhom za kruhom u obećanu zemlju Ameriku. Bilo je to davne 1865. godine. Dječak Pavao Radić u toj velikoj i nepoznatoj zemlji, vrlo brzo ostaje sam, razdvojen od roditelja, prepušten sebi i svojoj snalažljivosti te proživljava brojne zgode i nezgode držeći se uvijek triju načela:

1) Posao ne sramoti.

2) Drži nevolju svoga bližnjega svojom vlastitom.

3) Uzdaj se u Boga!

A ovo je pisac rekao o svome mladom junaku: "Ako budete pratili sudbinu mojega junaka, koji je, rastavljen od svojih roditelja, već kao dječak u tuđoj zemlji i među tuđim ljudima bio prisiljen, da si sam svoj kruh zaslužuje, vidjet ćete, da mu je po vjernom izvršavanju dužnosti, po marljivosti, ustrajnosti i uzdanju u Boga pošlo za rukom, prokrčiti sebi put, dok se i njemu moglo reći: 'Ovaj je u Americi našao sreću!' Neka vas ta knjiga veseli i neka si steče mnogo prijatelja!"

Zdenka Smrekar: Grička Bakica priča...

Ova knjiga sadrži priče iz usmene predaje hrvatskog naroda, koje su objavljivanje tijekom 1937. godine u časopisu "Naša žena". Dr. Zdenka Smrekar bila je, inače, jedna od osnivačica "Društva hrvatskih književnica", 1936. godine, zajedno s još 21 književnicom, uključujući Mariju Jurić Zagorku, Jagodu Truhelku, Zdenku Jušić-Seunik i Ivanu Brlić-Mažuranić. 

"Grička bakica" donosi pripovijetke: Zvono na Okić Gradu, Dvorac sreće, Sputani vitez, Adem-beg, Proročanstvo s Papuk gore, Zastava Klisa grada i Vitez Glavan.

Herbert George Wells: Prvi ljudi na Mjesecu

Prvi ljudi na Mjesecu znanstveno-fantastični je roman koji govori o putovanju dvojice glavnih junaka na Mjesec, poslovnog čovjeka, g. Bedforda, koji se pojavljuje i u ulozi pripovjedača, te ekscentričnog znanstvenika, g. Cavora. Bedford i Cavor otkrivaju da je Mjesec naseljen sofisticiranom izvanzemaljskom civilizacijom, koju čine stvorenja nalik insektima, a koje oni nazivaju "Seleniti". Ovo je prava priča za mlade radoznalce i buduće znanstvenike, ali će se svidjeti i njihovim roditeljima, pa i djedovima i bakama.