Sigurno se nerijetko pitate: "Što to pogrešno radimo kad naslovi koje objavljujemo u knjižnicama najčešće skupljaju prašinu?" Ne brinite, iako u svakoj knjižnici postoji osoba koja svakodnevno otprašuje knjige, prašina vam trenutno predstavlja najmanji problem.

Vjerojatnije vas više zanima kako da i vaš naslov bude među onima koji neprestano cirkuliraju i pobuđuju interes kod korisnika. Odgovor na to pitanje iziskuje opsežnu analizu kvalitete pojedinih djela i popularnosti određenih autora, kao i različitih korisničkih preferencija uvjetovanih njihovim godištem, obrazovanjem, trenutnim društvenim zbivanjima i aktualnim trendovima.

Ipak, namjera ovog teksta nije istraživanje nekadašnjih, sadašnjih ili budućih čitalačkih navika pojedinih dobnih ili obrazovnih skupina, već isticanje ključnih elemenata koji nesumnjivo i bespogovorno vode popularnosti pojedinog naslova, odnosno autora unatoč tome što ona najčešće rezultira kratkim vijekom.

Krenimo redom od elementa koji najmanje utječe na povećanje popularnosti djela, odnosno podizanja autora na pijedestal, prema onom dobitnom, koji će bez dvojbe biti odgovoran za pražnjenje knjižničnih polica.

Kao najmanje važan, ali ne i zanemariv faktor povećanja interesa za vašim naslovima svakako je zabrana ili onemogućavanje dostupnosti vaših djela u bližoj okolini ili već na nekom drugom području kugle zemaljske. Dakle, pišite provokativno, dirajte u teme o kojima je drugima neugodno pisati, kršite dogme, kritizirajte aktualno stanje, učinite sve potrebno kako bi upravo vaš naslov dospio na listu naslova koje nije preporučljivo čitati. Ljudska je priroda nedokučiva; svatko će s osobitom znatiželjom proviriti u nešto što je na bilo koji način cenzurirano ili negativno konotirano. Nije uzalud opstala stara izreka koja kaže kako je zabranjeno voće najslađe.

Sljedeća preporuka za oživljavanje interesa za vašim naslovima jest da uvijek prilikom pisanja imate na umu da tekst bude vizualno dojmljiv kako bi se naknadno mogao jednostavno adaptirati u neku kazališnu predstavu ili film. Zlatna formula koja opstaje stoljećima te zove na intermedijalni spoj čitanja i gledanja (a ujedno predstavlja i nepresušan izvor ideja) jest kombinacija seksa, nasilja i političke provokacije. Možete mirno odahnuti i priopćiti prijateljima da će ubrzo nakon najave filma ili predstave vaše knjige konačno biti pri vrhu cirkulacije knjižničnog fonda.

Ako ipak ne pišete isključivo zbog profita ili podilaženja masama, potrudite se da vaš tekst bude bolji od prosjeka, ako ne i najbolji u svojem žanru. Prkosite tradiciji, izvrćite konvencije, stvarajte nove teorije ili istražujte još neotkrivene dijelove područja vašeg interesa. Ako ne aspirirate znanosti i ne težite stručnoj literaturi, pokušajte biti vrhunski spisatelji uvodeći čitatelja u još neopisane imaginarne svijetove; izrazite sebe potpuno bez ikakvih ograničenja kako biste stvorili majstorsko književno djelo. Ovim naizgled bezrazložnim nabrajanjem i savjetovanjem cilj je u vama probuditi neke buduće dobitnike Nobelove nagrade, jer, kao što ste već sigurno razabrali, to je još jedan od ključnih elemenata porasta interesa za vašim knjigama. Nobelovci se posuđuju masovno, i to ne samo oni koji su nagradu zaslužili u književnosti već i u ekonomiji, fizici, kemiji, medicini, kao i oni koji su dobili Nobelovu nagradu za mir. Važno je samo da ste pritom skriboman i da što više objavljujete kako bi i posudba mogla eksponencijalno pratiti vašu produktivnost.

Iako istinski umjetnici ne čeznu za medijskim eksponiranjem ili nekom drugom vrstom samopromocije, jer vjeruju da su sve što su imali već izrekli svojim djelima - ako imate ozbiljniju namjeru olakšati knjižnične police i pomaknuti vaše knjige iz statičnog položaja; nužno se, barem povremeno, medijski prezentirati. Živimo u svijetu u kojem je gotovo sve predmet komodifikacije, pa nikako i ni u kom slučaju ne odbijajte ponudu za gostovanje kod Stankovića (Nedjeljom u 2). Računajte već sljedećeg dana na deficit vaših knjiga na policama. Svako pojavljivanje u medijima za vas će biti produktivnije i pridonijet će većoj potražnji za vašim naslovima. Ako pak želite ostati skriveni od pogleda javnosti, onda, molim vas, pišite za sebe, ne objavljujte i nemojte pod stare dane vršiti teror nad svojim prijateljima žaleći se kako niste znali unovčiti svoj talent ili stigli prenijeti svijetu sve što ste imali za prenijeti.

Ako ništa od navedenog ne upali, možete potegnuti do krajnjih granica - umrite. Ili barem lažirajte svoju smrt. Naravno da zvuči morbidno, ali što kad je to najjači adut koji će rezultirati masovnom pomamom za vašim knjigama. To što vas nema pobuđuje nevjerojatnu želju za čitanjem vaših knjiga. Zašto je to tako, ostat će vječna enigma. Euforija oko vas i vaših tekstova započinje već nakon prve objave da ste napustili ovaj svijet, a je li uzrok tome metafizički ili tek posljedica količine informacija koje o vama tih dana odzvanjaju iza svakog ugla, nemoguće je odgonetnuti. Nekako se čini da nakon što odu, svi dobivaju na veličini, bili oni do tada veliki ili tek mali netraženi pisci. Šteta je samo što tada ne možete biti svjedoci vaše veličine i iznenadne popularnosti u knjižnicama, ali vam zato knjižničarke mogu obećati da će barem tada, eksponatom vaših knjiga na nekom od knjižničnih izloga omogućiti petnaest minuta slave.