Možemo li tvrditi da je postojanje istinske i vječne ljubavi bez skrivenih namjera, svojstvenih današnjem vremenu, ostalo rezervirano samo za knjige i filmove? Prikazivanje idealistične slike kroz samu radnju, te predvidivih, najčešće sretnih zavšetaka uobičajeno je za produkciju ljubavnih filmova. Ponekad je iskrivljena slika stvarnosti koju takvi filmovi prikazuju dobra kao odmor od napete i stresne svakodnevice, stoga i interes za njima biva sve progresivniji. Autori kojima je nastojanje izazvati emocionalni efekt kod publike, ponekad znaju biti toliko ekstremni da se patetika, kako film ide svojemu kraju, polagano pretvara u apsurd. Imati mjeru za prikaz romantičnih odnosa bez pretjerivanja kako ono ne bi rezultiralo kičom i apsolutnom besmislicom, karakteristika je odmjerenih kvalitetnih autora. Ljubavni filmovi, voljeli ih ili ne, izazivaju raznovrsne reakcije, od zanesenosti, oduševljenja, očaranosti pa sve do razočarenja, tuge i beznađa,što ovisi o paralelnoj stvarnosti koju proživljavamo i zbog koje književni ili filmski uradak uspoređujemo s našim trenutnim životnim previranjima.

U nastavku je dio ljubavnih filmova snimljenih prema književnom predlošku, za koje možemo reći da su se u Gradskoj knjižnici Rijeka profilirali kao najgledaniji uzimajući u obzir veliku zainteresiranost i cirkulaciju posudbe vezane uz njih.

Klasna nejednakost i odlazak glavnog junaka u rat pokazali se se kao dobitna kombinacija za, kako je mnogi nazivaju, jednu od najljepših ljubavnih priča posljednjih godina. Zima za dvoje (Bilježnica - The Notebook) snimljena prema istoimenom romanu Nicholasa Sparksa istinita je pričao dvoje zaljubljenih koji su se nakon dugog razdoblja razdvojenosti napokon sreli i ustanovili da je mladenačka ljubav ipak ona prava. Priča počinje i završava u domu umirovljenika, u kojemu glavni junak pripovjeda svojoj ženi priču živeći za trenutke kada će ga, sada dementna starica, prepoznati i prisjetiti se njihovih zajednički proživljenih godina. Za poklonike knjiga Nicholasa Sparksa, važna je informacija da se na policama Gradske knjižnice Rijeka mogu pronaći još neke ekranizirane verzije njegovih romana: Najbolje od mene, Posljednja pjesma, Sigurna luka i Zauvijek tvoj.

 „Ja nisam nitko poseban, to sam siguran. Ja sam običan čovjek, sa običnim mislima i živim običan život. Ne postoje nikakvi spomenici dignuti u moju čast, a moje će se ime uskoro zaboraviti. Ali, volio sam nekog sa cijelim svojim srcem i dušom, a meni je to uvijek bilo dovoljno.“ (Bilježnica - The Notebook)

Koliko ljubav može biti snažna bez obzira na njezino trajanje prikazano je u filmu Mostovi okruga Madison snimljenom prema romanu Roberta Jamesa Wallera. Sudbonosni susret kućanice s osamljene farme iz okruga Madison (savezna država Iowa) i lutajućeg fotografa magazina "National Geographic" označava prekretnicu u njezinu životu. Svoja iskustva zapisuje u dnevnik kako bi djeca nakon njezine smrti mogla razumjeti koliko joj je ta ljubav bila važna i kako ona nije predstavljala samo običnu avanturu.

 „Imala sam misli o njemu s kojima nisam znala što bih, a on je sve do jedne pročitao. Ponašala sam se kao sasvim druga žena, no nekako sam bila više svoja nego ikada.“(Mostovi okruga Madison - The Bridges Of Madison County)

Mandolina kapetana Corellija ljubavna je priča o mladom talijanskom časniku i prevoditelju Antoniju Corelliju, virtuozu na mandolini i karizmatične Pelagije čiji dečko odlazi u rat kako bi se priključio otporu protiv talijanskih okupacijskih snaga. Snimljena je prema istoimenom romanu britanskog pisca Louisa de Bernieresa, a prikazuje ljubavničku dvojbu između odanosti svojim državama i predanosti gotovo nemogućoj ljubavi koja u ratnim uvjetima biva još teža.

 "Ljubav je privremeno ludilo. Nahrupi poput potresa, a onda se umiri. A kad se umiri, moraš odlučiti. Moraš otkriti je li vam se korijenje ispreplelo tako da je nezamislivo više ga ikada razdvojiti. Jer – to je prava ljubav." (Mandolina kapetana Corellija - Captain Corelli's Mandolin)

Ponos i predrasude filmska je adapatacija jednog od najpopularnijih romana engleske spisateljice, Jane Austen objavljen 1813. godine, čija se duhovita i romantična priča fokusira na odnos između šarmantne i oštroumne Elisabeth Bennet te imućnog gospodina Darcya. Na policama Gradske knjižnice Rijeka može se pronaći i ekranizacija njezinog romana Razum i osjećaji, kao i biografska Priča o Jane Austen.

 ,,Uzalud sam se borio. Ništa ne pomaže. Moji se osjećaji ne mogu potisnuti. Morate mi dopustiti da vam kažem koliko vas žarko volim i obožavam.“ (Ponos i predrasude - Pride and Prejudice)

P.S. volim te priča je o dvoje mladih ljudi čiju sreću prekida iznenadna smrt. Na pragu tridesete, Gerry naglo obolijeva i umire. Hollyn život gubi svaki smisao, međutim, on za sobom ostavlja deset pisama koja će Holly motivirati za nastavak života i pronalaženje same sebe. Film je ekranizacija istoimenog romana Cecilie Ahern, a na policama Gradske knjižnice Rijeka možete pronaći i film Na kraju duge, snimljen prema još jednoj njezinoj uspješnici.

 "Draga Holly, imam osjećaj da je ovo moje posljednje pismo, jer ti trebam reći još samo jednu stvar. Ti si smisao mog života, ali ja sam samo poglavlje u tvome. Ne boj se zaljubiti ponovno." (P.S. Volim te – P.S. I love you)

...i još neki...

Edvard Morgan ForsterSoba s pogledom

Truman Capote: Doručak kod Tiffanyja

Bernhard Schlink: Žena kojoj sam čitao

David Nicholls: Jedan dan

Sara Gruen: Voda za slonove

Paul Torday: Lov na losose u Jemenu...