Superjunaci nisu odveć dragi nekim ljubiteljima realistične književnosti. „Superjunaci ne postoje u stvarnosti“, reći će kratko kritičari superjunaka i pritom neće previše pogriješiti. Superjunaci iz svijeta stripa i filma teško da se nalaze među običnim svijetom. Doduše, ima superjunaka u stvarnosti, ali oni se ne kriju iza kostima niti imaju natprirodne moći. Djeluju u potaji kao humanitarci ili umjetnici, a zasluženu hvalu redovno dobivaju posmrtno. Ili ju nikada ne dobiju.

Ako tajanstveni superjunaci poput Supermana, Spidermana ili Batmana ne postoje, nameće se pitanje zašto ih ipak rado čitamo, odakle užitak u praćenju njihovih bitaka protiv zlih sila? Pa možda zato jer još uvijek rado povjerujemo u postojanje više pravde u ljudskom obličju? Ili jer možda katkad rado sanjarimo da ćemo poput kostimiranih superjunaka nadvladati zlo u sebi ili oko sebe, napraviti dobro djelo, pridonijeti čovječanstvu?

Pa tko se u danima djetinjstva, kada su ljudi i pojave bile podijeljene na crnu i bijelu frontu, nije ponekad zamišljao u ulozi omiljenoga superjunaka ili makar običnog junaka koji se do samoga kraja bori na strani pravde?

Traume

U strip serijalu Batman dječarac Bruce Wayne zakleo se da će istrijebiti zločin u Gotham Cityju nakon što su mu ubijeni roditelji, nije da samo uživa u materijalnoj lagodnosti. Osobna tragedija motivirala ga je na borbu protiv kriminala kojega u Gothamu ne manjka. Taj grad kao da je magnet za manijake. U ispunjavanju Bruceovih namjera snažna potpora oduvijek je bio butler Alfred (Bruceov zamjenski otac), a oslanjao se tijekom svojih borbi Bruce Wayne na tehnološka čuda te još nekoliko pomagača u ljudskom obličju.

Dok djeluje pod maskom kao Batman, rijetko kada je nasmijan pa bismo ga mogli okarakterizirati kao maskiranog mrguda.

Dok djeluje na strani dobra kao Batman, Bruce Wayne nije ni nepobjediv ni savršen. Snažan je i ima plemenite namjere, ali nije uvijek jednako uspješan u ostvarivanju ciljeva. Naročito je bio nerazborit na početku svoje karijere superjunaka, što se vidi u priči Godina prva (Fibra, 2017.).

U priči Muk (Fibra, 2018.) dolazi do izražaja Batmanova kompleksna osobnost. Ni u kom pogledu nije jednostavan, vuče za sobom traume iz djetinjstva, neke rane nikako da zacijele. Nema visoko mišljenje o sebi, ne doživljava se kao vrsni dobrica ili savršen pozitivac. Dok djeluje pod maskom kao Batman, rijetko kada je nasmijan pa bismo ga mogli okarakterizirati kao maskiranog mrguda. Zbog nesavršenih ljudskih karakteristika lik Batmana bliži je širem sloju čitatelja, ne može se reći da je riječ o klasičnom superjunaku.

Mutna pozadina

Muk započinje kao klasična napetica. Batman spašava otetog dječaka, no odmah uviđa da iza zločina stoji netko drugi. Umalo strada, a od pogibelji ga spasi stari prijatelj iz djetinjstva, poznati i nadasve sposobni kirurg. Još Batman nije zalizao rane, a već uslijedi izrazito taktična uzurpacija. Niže se napad za napadom. Batman shvaća da netko dobro poznaje kako funkcioniraju njegovi najbolji neprijatelji i da taj netko zna kako upravljati njima pa mu nastoji zagorčati život.

Taman kada Batman pomisli da je konačno uspio raskrinkati tajanstvenoga protivnika i stavio točku na još jednu priču, pojavi se novi dio potanko isplanirane slagalice.

Misteriozni neprijatelj iz prikrajka vješto upravlja drugima kako bi ostvario svoje ciljeve. Poison Ivy, Joker, Strašilo i Enigma tek su neki od živopisnih negativaca koji su upleteni u brižno složenu slagalicu i vode prema misterioznom neprijatelju koji sve uredno promatra. Batman ga ne može raskrinkati u jednom potezu, u više navrata mu je nadomak ruke, ali iskusno detektivsko umijeće nije dovoljno da bi se otkrio manipulator koji stalno izmakne u posljednjem trenu. Taman kada Batman pomisli da je konačno uspio raskrinkati tajanstvenoga protivnika i stavio točku na još jednu priču, pojavi se novi dio potanko isplanirane slagalice, ispadne da priči ipak još nije kraj.

Ne može zaustaviti neprijatelja koji se neizravno koristi drugim zločincima kako bi ostvario svoje perfidne, paklene namjere.

Prepuno sitnica

Smješten u nezavidnu poziciju, Batman je u više navrata prisiljen potražiti pomoć drugih kako bi pobijedio pametnoga protivnika. Korisnu suradnicu Batman pronalazi, ni manje ni više, upravo u Catwoman, elegantnoj i opasnoj ženi koja na prvi pogled radi za vlastiti džep i čije se konačne namjere ne mogu pročitati. Njihov zamršen odnos, koji je od samoga početka bio prošaran jakim romantičnim sponama, u ovoj priči postane značajno dublji, evoluira u pozitivnom smjeru. U više će se navrata Catwoman pokazati kao vjerna suradnica, spasiti Šiškovu kožu od sigurne pogibelji koju je brižno pripremio pametni Muk.

Muk krasi napeta, dinamična priča nabijena akcijom i obratima koju je napisao Jeph Loeb (1958.), a valja izdvojiti dojmljiv i raskošan crtež Jima Leeja. Scott Williams bio je zaslužan za tuš, a Alex Sinclair za kolor. Hrvatsko izdanje u dodatnim materijalima sadrži brojne skice, izmijenjene table, komentare u kojima Lee objašnjava sitnice što ih čitatelj redovno ne primijeti (autorove posvete, reference..), a puno govore o nastanku priče i crteža, gdje je Lee pronalazio inspiraciju i kako je tekao proces stvaranja.

U dodatnim materijalima nalazi se i pogovor Jima Leeja, dok se prije same priče nalazi bogati uvodnik Leeja i Loeba, no njega bi valjalo pročitati nakon stripa, čisto da se ne pokvari ugođaj priče.