Lažni dokumentarac Punishment Park (Peter Watkins, 1971.) realistično prikazuje desne ekstremiste kao nemilosrdne zagovaratelje, morala, domoljublja, tradicije i vladajućega sistema, određene scene kao da su snimljene u današnjim društvenim prilikama.

Neprilagođenim su ljevičarima u filmu ponuđene dvije opcije zbog grijeha koji su mislili ili ostvarili mišlju/djelom – višegodišnji zatvor ili boravak u pustinji iz koje će teško izvući živu glavu. Film je, dakle, uznemirujuć i realan, tim više jer se slični scenariji u mnogim sredinama zaista redovno ostvaruju na dnevnoj bazi, no film Punishment Park odiše opasnom propagandom. Svi su optuženici prikazani kao dobroćudni pacifisti i dobrice što se bore za slobodu življenja, dok su svi predstavnici vlasti prikazani kao zatupljujući i krvoločni ugnjetavači. Slabost se krije u nedostatku zlatne sredine, u filmu si ili zlostavljač ili si zlostavljan, zatucanih ljevičara i dobrih tradicionalista nema. 

Uzmi stvar u svoje ruke

Kad je u pitanju običan, malen čovjek, radikalnosti ne rezultiraju pozitivno; radikalima su na pameti teorijske ideje, ali ne i ljudi s konkretnim problemima koje bi valjalo riješiti. Ideološke razlike između lijevim i desnim propagiraju se istim razornim metodama na ulicama i preko medija, pisanim i usmenim putem.

Obogati policu i podrži prevođenje vrhunskih stripova i grafičkih romana na hrvatski jezik. Kupi strip.

O radikalnostima se konstruktivno govori u integralu[1]Izdanje se sastoji od pet priča. Moć nevinih (Fibra, 2017.), čistokrvnom trileru u kojem pratimo životnu priču ratnog veterana Logana koji, duboko istraumatiziran Vijetnamskim ratom, želi samo sačuvati obiteljski mir. Također, u priči se govori o slavnom boksaču Providenceu i karizmatičnoj Jessici Ruppert, a pored njih upoznajemo brojne sporedne likove koji su itekako važni sastojci složene priče što potiče čitatelja na dublje propitkivanje.

Radnja se odvija u New Yorku na kraju 20. stoljeća. Sigurnost građana ozbiljno je narušena zbog poplave kriminala pa se građani udružuju i čine ono što bi trebala činiti policija, počinju aktivno brinuti o vlastitoj sigurnosti i sigurnosti sugrađana tako što ne gledaju potiho kriminalce na djelu, već se aktivno bore protiv njih. U tim ih postupcima potiče udruga za pravo na samoobranu „Moć nevinih“ koja želi reorganizati društvo i popraviti postojeći sistem nagrižen nasiljem. U tijeku je i kampanja za gradonačelnika/cu New Yorka. Jedan je kandidat sadašnji gradonačelnik čijim radom ljudi nisu naročito zadovoljni, a s druge je strane karizmatična Jessica Ruppert, žena koja je nekada vodila ustanovu za problematičnu djecu i posvetila život humanitarnom radu.[2]Atmosfera i organizacija u toj ustanovi podsjeća na knjigu Slobodna djeca Summerhila A. S. Neilla. Korisnici brinu jedan o drugome, svatko ima, prema sposobnostima, obaveze koje mora izvršiti. 

Uspjela je da djeca, od kojih su svi digli ruke, postanu odgovorni i pošteni građani. Ona čitav život vjeruje u ljude, čini da im bude bolje, a građani to prepoznaju. Istraumatizirani narednik Joshua Logan ne želi aktivno sudjelovati u suzbijanju uličnih sukoba iza kojih se krije znatno dublja priča, on samo želi sačuvati osobni mir i krhku psihu što mu je narušena tijekom boravka u Vijetnamu, no spletom okolnosti obiteljski život će mu se drastično promijeniti i životni će mu se put ispreplitati s kontroverznom udrugom Moć nevinih koja dobiva na važnosti i broju članova.

Protiv ekstremizama

Moć nevinih odlična je napetica u formi stripa. nije da taj strip krasi samo nepredvidljiva radnja i neizvjestan završetak, već Luc Brunschwig (1967.) propituje strukture moći, prikazuje brojne zakulisne igre i interese moćnih lobija kojima se običan čovjek inače ne opterećuje. Daje se na znanje kako čovjek nije savršeno biće, već je itekako podložan greškama pa je onda i sistem takav, rupičast i pun slabosti.

Mnoga pitanja prolaze glavom tijekom čitanja. Kakvim se nemoralnim i nedopuštenim sredstvima služe ljudi da bi došli na priželjkivanu vlast? Opet, tko zapravo stoji iza ljudi koji su na vlasti? Kako stati na kraj nasilniku i sačuvati osobni integritet? Postoji li savršen društveni ustroj? Zašto utopijski sistemi nisu lako ostvarivi? Što se ostvaruje kroz ekstremizam? Brunschwig ne daje jednoznačne odgovore na postavljena pitanja, ali već se iz same činjenice da priča postavlja brojna pitanja može zaključiti kako Brunschwig nije napisao tipičnu napeticu. Brunschwigovi likovi nisu ni savršene dobrice ni beskrupolozne zlice, nema u ovoj priči ekstremnih krajnosti koje čine film Punishment Park. Čak ni Jessica Rupert nije savršena, njoj se brak raspao zbog pretjerane socijalne angažiranosti. Brunschwig je kao scenarist pokazao zavidnu razinu razumnosti, nije podlegao stereotipima.

U kriznim situacijama čovjek je sklon služiti se ekstremnim metodama i idejama, voljan je sprovesti bolne transformacije da bi se realizirala zamišljena vizija boljeg društva. I dok se jedni angažiraju iz čistog čovjekoljublja, drugi u socijalnim mijenama vide prije svega osobnu korist. U podijeljenim se društvima, pokazuje se, grozničavo njeguje vjera u sasvim novi, treći put koji nije opterećen dogmama, priželjkuje se dolazak neiskvarenih ljudi čistog obraza. S vremena na vrijeme pojave se novi ljudi, no redovno ispada da je i njima najviše do društvene moći i beneficija što ih pruža vlast. Ne kaže se uzalud „daj čovjeku moć i vidjet ćeš kakav je čovjek“. Lako je laprdati o etičnosti dok napast napada druge, no je li duh uistinu postojan kod moralista vidi se kada iskušenje u obliku omražene napasti napadne upravo njih. Koliko je duh snažan ili labilan te kakvim se sredstvima moćni i obični ljudi mogu okoristiti da bi ostvarili ideje ili pokušali zadržati mir, predočava se u naslovu Moć nevinih. Luc Brunschwig napisao je izrazito moćnu priču koja tjera na promišljanje i, naravno, na ponovno čitanje.

Riječ je o snažnoj priči koja se neće pretjerano svidjeti ni lijevim ni desnim radikalima, ali će zato sigurno sjesti skromnijim pojedincima koji ne hrane nečovječne iluzije i nisu ludi za društvenim privilegijama, već teže zlatnoj sredini i nastoje sačuvati osobni integritet djelujući u skrovitosti, ne tražeći pritom privilegije, medijsku pažnju i tuđu (za)hvalu.