Pomanjkanje tih znanja u javnom sektoru nije ništa posebno ni ništa novo. Ravnatelji u javnom sektoru nisu baš majstori menadžmenta, a čini se da isto vrijedi i za realni sektor, u suprotnome vjerojatno ne bismo bili u takvim poteškoćama na području gospodarstva.

Iako su kvantitativni rezultati našeg djelovanja koje svake godine objavljuju slovenske narodne knjižnice jako dobri, ovaj trenutak od menadžera, a ravnatelji narodnih knjižnica jesu menadžeri, zahtijeva mnogo više. Uvjeriti financijere i druge dionike, uključujući korisnike, zašto je knjižnica nužnost u svakoj lokalnoj zajednici, nije jednostavna zadaća. S njome se svakodnevno susreće svaki ravnatelj te od njegovih brojnih malih pobjeda (naravno ne manjka ni poraza) na kraju ovisi opstanak i raširenost slovenske knjižnične mreže.  Ništa nije samo po sebi razvidno, a što se javnom sektoru često prigovara, sve treba znati utemeljiti, dokazati i poduprijeti kvantitativnim i kvalitativnim rezultatima. I da sažmem svrhu provođenja "škole za ravnatelje": utemeljiti, dokazati i poduprijeti rezultatima u javnom su sektoru vrlo zahtjevni manevri za koje nije dovoljno imati osjećaj ili intuiciju za upravljanje, već je potrebno imati specifična znanja.

Program "škole za ravnatelje" oblikovala je radna skupina u okviru Udruženja narodnih knjižnica koju su činili interni članovi, ravnatelji narodnih knjižnica te vanjski članovi, stručnjaci iz drugih područja.

Za edukaciju se u dogovorenom roku prijavilo 29 ravnatelja (točno polovina od ukupno 58 ravnatelja slovenskih narodnih knjižnica) te dvije kandidatkinje iz srednjeg menadžmenta. S 31 polaznikom, "škola" je započela 11. listopada 2013.

Susretali smo se jednom mjesečno, petkom i subotom, odslušali smo 110 sati različitog sadržaja i "školsku godinu" zaključili u svibnju 2014., međusobno povezani poput školaraca u razredu. Najvažnije je ipak znanje koje smo dobili i koje predstavlja, što se tiče uvida u područja menadžmenta i upravljanja, ishodište za daljnje istraživanje. Program je sadržavao sljedeće teme: knjižnično zakonodavstvo, financijsko upravljanje, menadžment neprofitnih organizacija s naglaskom na narodne knjižnice, projektni menadžment, autorsko pravo, strateško planiranje, upravljanje ljudskim resursima, vođenje i motivacija, komunikacija sa zaposlenima i općom javnosti, zagovaranje, knjižnične usluge na mreži, upravljanje knjižničnom zbirkom, knjižnična mreža, kompetencije zaposlenika.

U okviru upravnog odbora Udruženja narodnih knjižnica i radne grupe za oblikovanje programa edukacije odlučili smo se za kontinuirano izvođenje edukacije za sav rukovodeći kadar u narodnim knjižnicama u trogodišnjim ciklusima: prve godine educirat će se ravnatelji, sljedeće godine srednji menadžment te treće godine zajedno ravnatelji i srednji menadžment. Tim bismo načinom oblikovali dovoljno veliku kritičnu masu upravljačkog kadra u knjižnicama, potkovanih znanjima iz područja menadžmenta i upravljanja, koji će moći upravljati promjenama koje nesmiljeno donose uvjeti u društvu.

Stoga u 2014. godini nastavljamo s educiranjem rukovodećeg kadra u narodnim knjižnicama. Oblikovali smo program "škole za srednji menadžment" koji je namijenjen voditeljima knjižnica, posudbenih knjižnica, odjela, službi, zamjenicima ravnatelja kao i onim knjižničarima koji u svom opisu posla nemaju izdvojeno upravljanje no svejedno po potrebi rade i takve poslove. Nadamo se da će za takav program koji će većim dijelom biti izveden u obliku predstavljanja dobrih praksi biti dovoljno zainteresiranih.

Teme "škole za srednji menadžment" su: organizacijska kultura, motivacija i poticanje kreativnosti, projektni menadžment, radno pravo, financijsko planiranje, upravljanje zbirkama, autorsko pravo, komunikacija i rad u timu, trendovi razvoja narodnih knjižnica, vođenje događanja, komunikacija sa strankama.

U dokumentu Slovenske narodne knjižnice za budućnost: Strategija razvoja narodnih knjižnica 2013.-2020. zapisali smo:

Upravljanje i vođenje narodnih knjižnica važan je čimbenik za uspješno ("raditi prave stvari") i učinkovito ("raditi stvari na pravi način") poslovanje i djelovanje narodnih knjižnica u suvremenom društvu. Strategija u narednim godinama predlaže organizirani pristup stjecanju znanja s područja poslovnih znanosti: istraživanje unutarnje i vanjske okoline knjižnice, strateško planiranje i postavljanje ciljeva, kadrovski, financijski, investicijski, marketinški menadžment, izvedba i mjerenje usluga, vrednovanje rezultata, upravljanje promjenama itd. (Slovenske splošne knjižnice za prihodnost: strategija razvoja slovenskih splošnih knjižnic 2013.-2020. Grosuplje: Združenje splošnih knjižnic. Str. 32. http://zdruzenje-knjiznic.si/media/website/dokumenti/ZSK_e-katalog_SLO-1.pdf )

Što nas više bude s tim znanjima, lakše ćemo uz pomoć argumenata uvjeravati i uvjeriti donositelje odluka i teže će pobjedu odnijeti argument moći. Naravno, sve s namjerom da služimo i budemo dostupni potrebama korisnika.

škola za direktore

Fotografije: radioaktual

Tagovi: Knjižničarstvo