Pa gdje se sve kriju strahovi, snovi, majke i kćeri, pogledajmo u izboru koji slijedi.

Strahovi, snovi, majke i kćeri

Amy i Isabelle

Elizabeth Strout

Digitalni snovi

Edmundo Paz Soldan

Nema razloga za strah

Julian Barnes

Optužena

Slavenka Drakulić

Samo majka i kći

Julijana Matanović

Strah i trepet

Amelie Nothomb

Strah golmana pred jedanaestercem

Peter Handke

U društvu sablasti

Lydie Salvayre

Prvi nam, u ponedjeljak, stiže gospodin Strah, ruku pod ruku s gospođicom Tjeskobom.

"Strah i tjeskoba – neprijatelji ispunjenog života" naziv je predavanja koje će u ponedjeljak, 17. veljače s početkom u 17 sati sve nas pokušati suočiti s vlastitim strahovima i tjeskobama te nas uputiti kako upravljati njima umjesto da oni upravljaju nama.

Kakvi sve strahovi putuju našim bićima?

Strah golmana pred jedanaestercem roman je austrijskog pisca Petera Handkea čiji je glavni lik, monter, bivši golman istinski antijunak koji iz dana u dan postaje sve izgubljeniji, u sve većem raskoraku između svog unutarnjeg života i vanjskoga svijeta, a njegova shizofrenija odlično ocrtava stanje epohe, depresiju i jezu hladnoratovske Europe i malograđanske austrijske provincije.

Belgijska autorica Amelie Nothomb rad u divovskoj japanskoj tvrtki ocrtava riječima Strah i trepet. Roman je 1999. proglašen najboljim od strane Francuske akademije, a autorica je svojim neobičnim pristupom osvojila simpatije hrvatske čitateljske publike.

Raznoliki se strahovi provlače lijepom književnošću. Strah od ludila muči Kimberly Morris, Strah od naslikanog vraga proganja Ruth Rendell, a Strah od letenja proslavio je Ericu Jong. Neko ju je vrijeme, doduše, opsjedao i Strah od pedesete, no danas, u 72., vjerojatno bi nam rekla da je bio neopravdan.

Strah od smrti ipak najčešći je strah koji sprečava ljude da punim plućima žive život. Taj je strah kao dugogodišnja opsesija Juliana Barnesa dovela do autobiografskog romana – obiteljske kronike kojom osim živih i mrtvih članova uže i šire obitelji te prijatelja, defilira i njegova, mahom mrtva, duhovna obitelj – njegovi omiljeni pisci i glazbenici. Ipak, ovom razigranom memoarskom fikcijom Julian Barnes nam poručuje: Nema razloga za strah. Ne vrijedi strahovati od nečega na što ne možemo utjecati. Ja se ne bojim, veli Niccolo Ammaniti.

159.9 preporuka:

Ricky Emanuel: Tjeskoba

U četvrtak, 20. veljače u 17 sati u Narodnoj čitaonici sklapamo oči i otplovljavamo u snove. "Snovi – što nam poručuju i kako nam mogu pomoći".

Što nam naši snovi govore o nama samima?

Carlos Castaneda poučit će nas Umijeću sanjanja. U ovoj knjizi autor govori o novim, očaravajućim mogućnostima spoznavanja drugih svjetova: o sanjanju sebe u snovima, o susretu s anorganskim bićima, o putevima kojima se dosiže druga, treća i još neke daljnje stvarnosti.

Alan Lightman odvodi nas na početak 20. stoljeća i uvodi u u Einsteinove snove.

1905. godine u Bernu mladi Einstein obuzet snovima o vremenu razvija teoriju o njemu. Taj pripovijedni okvir otvara prozore u niz vizija ljudi i trenutaka uhvaćenih u protjecanju vremena. Ove male, vrhunskim stilom napisane poetskoprozne cjeline, otvaraju brojna pitanja vezana uz vrijeme kao temeljnu kvalitetu u kojoj svijet opstoji, a u svezi s time problematizira se i kauzalitet, sloboda, neponovljivost životnih trenutaka... Svu tu tematiku autor ne tretira suhoparnim stilom, nego dojmljivo i poetski oslikava ljude u životnim situacijama, često prepunim neizrečenih i neizrecivih emocija.

Jorge Luis Borges donosi nam na pladnju cijelu Knjigu od snova.

Izbor je to književnih i esejističkih tekstova, mitova, legendi, izreka, svjedočanstava o navodno autentičnim događajima koji su tematikom vezani uz san - kako onaj pravi, kada čovjek spava, tako i onaj u budnom stanju. Ova zbirka ne ravna se ni prema akademskim, ni kronološkim kriterijima, ne nastoji biti sveobuhvatna ni reprezentativna u smislu poštivanja kronologije i pojedinih stilova i razdoblja ili pak predstavljanja pojedinih geografskih, jezičnih ili kulturnih područja, nego kao jedini kriterij uzima estetski doživljaj ili užitak koji je pojedini tekst pobudio u samome priređivaču. Tako su uz poznata i slavna imena zastupljeni i manje poznati ili anonimni autori, pa i oni koji su najvjerojatnije plod Borgesove fikcije, što će reći njegovi vlastiti tekstovi. Za hrvatsko izdanje ove knjige korišteni su i već postojeći prijevodi, dok je stanoviti broj tekstova za ovu prigodu preveden s nešpanjolskih izvornika.

U svoju Snovolovku hvata nas stari, dobri Stephen King, a Grozničavi san prepričava fantastičarima omiljeni George R. R. Martin. Harold Robbins nas uvjerava kako Prvo umiru snovi, a Edmundo Paz Soldan s nama dijeli svoje Digitalne snove. Snovi mogu biti uistinu raznoliki – ponekad su Ružni, ponekad Slatki, ponekad Tajni, u mladosti Mladenački, s vremenom često Uništeni. A ponekad ostanu i u Africi (Stefanie Zweig: … ali snovi ostadoše u Africi).

159.9. preporuka:

Carl Gustav Jung: Sjećanja, snovi, razmišljanja

U petak, 21. veljače u 18 sati ruku pod ruku u Narodnu čitaonicu stižu majke i kćeri. "Majka-kći: različite perspektive odnosa".

Izdvajamo tri poznate hrvatske književnice koje su se tom temom dobro pozabavile.

Majke i kćeri: prijateljice ili suparnice?

Julijana Matanović: Samo majka i kći

Ova knjiga na zanimljiv način pripovijeda o odnosu majke i kćeri. Pitanja koja Magdalena postavlja svojoj majci predstavljaju okosnicu svake u nizu ovih priča, a odgovori koje majka, ujedno i autorica daje, dotiču se značajnih povijesnih ličnosti i događaja, rodbine i prijatelja, no i književnih likova te knjige i književnosti općenito. Autorica se prepušta pripovijedanju želeći uspomenama i igrama svojoj kćeri stvoriti mjesto u svijetu koji ona nikada nije imala prilike upoznati.

Slavenka Drakulić: Optužena : [ja sam ti dala život, ja ti ga mogu i uzeti]

Ovim romanom proslavljena hrvatska književnica koristi tešku temu zakučastog odnosa između majke i kćeri, igru žrtve i krivca, ucjene i slobode te granica koje čovjek može podnijeti. Kroz ispovijed sada već odrasle žene saznaju se predugo čuvane tajne o fizičkom i psihičkom nasilju koje je trpjela kao djevojčica od svoje majke, a koje je, na kraju, rezultiralo opet nasiljem. Mračna priča o roditeljstvu koja teško ostavlja čitatelja ravnodušnim.

Vedrana Rudan: Dabogda te majka rodila

Roman o majci i kćeri kojim poznata hrvatska književnica govori o odnosu prema majci bez kultnog društvenog favoriziranja i idealiziranja, ogoljelu od tabua u otvorenom iskazivanju njenih mana, krajnosti te zamršenog, često jako kompliciranog, destruktivnog međusobnog odnosa majke i kćeri, njihovih pomiješanih uloga, uz obilje osjećaja žrtve i krivice - obostrano, raspoređeno u različito vrijeme.

Ovu očito nepresušnu i vazdazelenu temu za polazišta svojih priča i romana upotrijebili su mnogi autori. Sophie Dahl u romanu Igranje s odraslima, Zoe Jenny u Sobi cvjetnog praha, Lydie Salvayre U društvu sablasti, Kristin Hannah u svom Zimskom vrtu. Branka Valentić u Dnevniku jedne mame, Elisabeth Strout u Amy i Isabelle. I mnogi, mnogi drugi.

159.9. preporuka:

Caroline Eliacheff: Majke – kćeri: odnos utroje

Napomena: anotacije o djelima preuzete iz Skupnog kataloga sustava ZAKI.