Rijeka psihologije 2015. g. u Narodnoj čitaonici uključuje dva predavanja: Kako biti "tu" za svoje dijete sportaša (predavanje Petra Nikovića i Luke Škrinjarića 19.2. u 17 i 30 sati)) i BEBArije: Čudesan razvoj u prvoj godini života (predavanje Rebeke Bulat 20.2. u 18 sati).

Odnos psihologije i književnosti može se promatrati kroz proučavanja psihologije pisca, psihologije stvaralačkog procesa, psihologije književnog lika i psihologiju publike.

O psihologiji književnih likova čitajte u:

Željka Matijašević: Uvod u psihoanalizu: Edip, Hamlet, Jekyll/Hyde

Autorica iznosi psihoanalitičku književnu kritiku tumačeći književne likove iz djela Kralj Edip, Hamlet, Ukradena pisma, Zločin i kazna te Dr. Jekyll i Hyde. Zanimljiva je činjenica da se prema rezultatima pretraživanja hrvatskog nacionalnog korpusa prva uporaba riječi psihologija pripisuje Maruliću, ocu hrvatske književnosti. Mnogi su umjetnici, pa tako i pisci imali dijagnozu, a neki su od njih svoja najbolja djela stvorili upravo tijekom trajanja duševne bolesti.

Više o umjetnicima s dijagnozom čitajte u:

Dražen Neimarević: Umjetnici tamnog sjaja  

U knjizi Umjetnici tamnog sjaja iskristalizirala se akribija i erudicija njena autora, u njoj se zrcali i veliki znanstveni oprez i poštenje primarijusa Neimarevića. Izbjegavajući devetnaeststoljetno passe postamentiranje pseudo-teorije Cesare Lombrosoa o približavanju genijalnosti i ludila, kao nelogično i kao generalizaciju, još uvijek je do kraja neistražen odnos duševne bolesti i umjetničke i znanstvene kreativnosti. Da li bi oboljeli umjetnici bili uspješniji da nisu nikada oboljeli, ili je oboljevanje otvorilo neka dodatna vrata u nesvjesno, odakle svaki umjetnik zapravo crpi nova nadahnuća, odakle dolaze epifanije i muze sa sadržajem za svoje stvaralaštvo? Nesporno je samo da u stanju akutne psihoze umjetnička djelatnost stagnira, kao što je i Tin Ujević priznao da u pijanstvu nije napisao niti retka. Mnoge je umjetnike duševna bolest trajno onesposobila, dok su neki možda upravo zahvaljujući njoj procvjetali i dali fantastične doprinose svjetskoj umjetničkoj baštini.

Vezano uz psihologiju sporta izdvajamo sljedeće naslove iz lijepe književnosti:

Peter Esterhazy: Njemačka u šesnaestercu 

Eminentni mađarski pisac, autor mnogih proslavljenih knjiga ("Žena", "Pomoćni glagoli srca", "Harmonia caelestis"…), između ostalog i igrač nogometa, predstavlja se čitateljstvu romanom o nogometu - njegov razvoj kroz različita vremena, načine gledanja na taj popularni sport, njegove utjecaje na društveni život pojedinca, a sve kroz autobiografsku priču s puno ironije i cinizma, pa stoga i iskrenosti i žara.

Zinaida Linden: U očekivanju potresa

Putujući u vlaku s ruskim dizačem utega Ivanom Demidovom, autorica bilježi njegov fascinantan životni put od djetinjstva do sportske karijere u Sovjetskom Savezu, preko psihičkog sloma koji se podudara s počecima raspada SSSR-a, do začudnog novog životnog početka koji ga dovodi u Japan. Ta zapadnjacima egzotična zemlja preoblikovat će ruskog sportaša/vatrogasca/piromana u plavokosog sumo-hrvača s filozofskim, no istodobno prizemno-ljudskim pogledom na svijet. Priča o nesvakidašnjem i neobično simpatičnom liku Demidova oduševila je čitatelje natjeravši autoricu da 2007. godine napiše i objavi nastavak ovoga romana.

Eduard Bass: Nepobjediva jedanaestorka: priče za male i velike dečke 

Bio jednom jedan siromašan seljak, zvao se Klapzuba i imao je jedanaest sinova. Istina, siromašan ali zdrave pameti i smisla za organizaciju. Od jedanaest sinova načinio je nogometnu momčad. Kraj kuće je imao lijep, ravan komad livade i od njega je napravio igralište. Prodao je kozu, kupio dvije lopte i dečki su počeli trenirati. Najozbiljnije, najpredanije, najsrčanije. Stari Klapzuba strogo je pazio da svi znaju sve. Učio ih je preuzimati lopte u letu, dodavati, centrirati, igrati glavom, pucati jedanaesterce i kornere, izvoditi prodore... Vježbali su trčanje i preskoke, bacali kuglu, koplje i disk... radili vježbe disanja... Naučio ih je Klapzuba sve što je mislio da im treba i potkraj treće godine osnovao je nogometni klub i prijavio ih u treću ligu. Da, u treću, kako je i bio red za jednu početničku momčad. Sad je bio red na njima da se pokažu i dokažu. I dokazali su se. Itekako su se dokazali. Pomeli su sve klubove od treće do prve lige. Kakvi početnici?! Sredili su najbolje klubove od sjevera do juga Europe. Slava se njihova proširila svijetom. Hoće li nepobjediva jedanaestorka biti sretna živući tako samo za loptu? Hoće li sport prestati biti njihov posao? Hoće li ikad imati smisla za dužnosti u životu? Hoće li im ikad ljubav prema sportu spasiti život?

Donna King: Hip hop na ledu 

Laura Lee i Patrik žive za natjecanje u klizanju, no nakon mukotrpnih treninga čini se da sve pada u vodu. Patrik završava u bolinici, a vrijeme do natjecanja prekratko je za njegov potpuni oporavak. Pronaći zamjenu i pobijediti na natjecanju izgleda kao nemoguća misija, sve dok Laura Lee ne opazi Scotta... Ono što se činilo nemoguće, postaje stvarnost!

Donna King: Ispod koša 

Trinaestogodišnja Ashlee uživa igrajući košarku. I ne samo to, ona je najbolja igračica u svojoj ekipi. No, Ashleena majka ima druge planove za nju - učenje, učenje i samo učenje. Ashlee ne razumije majčin otpor prema košarci i potajno odlazi na treninge, a uz očevu podršku odlazi na natjecanje za državnu košarkašku ekipu. Nesporazum između majke i kćeri razriješit će ne baš ugodan razgovor svih članova obitelji.

Donna King: Nogometna zvijezda 

Preselivši se iz sunčane Floride u kišnu Englesku Tyra Fraser je nesretna, tužna i osamljena. Nova sredina, nova škola i poznanstva, sve ono u čemu se teško snalazi. I kad se napokon uključila u školsku nogometnu ekipu radeći nešto u čemu je stvarno dobra, nailazi na ljubomornu suparnicu koja se trudi da joj još više zagorča život.

Donna King: U preskoku 

Mlada jahačica Billie i njezin konj, uživaju se natjecati na konjičkim turnirima. No, vidjevši strašnu nesreću na stazi za kros, Billie se jako uplaši. Počinje strahovati za život svog konja. Počinje izbjegavati treninge, roditelji joj prijete da će prodati njenog ljubimca i nekako sve kreće naopako. Može li Billie savladati strah i vratiti se svojoj velikoj ljubavi - jahanju? Ako volite sport pročitajte i ostale knjige iz serijala. Ovo je već šesta knjiga autorice Donne King, koja se specijalizirala za romane sportske tematike.

Donna King: Gem, set, meč  

Dvanaestogodišnja Carrie nadarena je tenisačica koju roditelji potiču da bude još bolja. Zbog stalnog roditeljskog pritiska Carrie gubi volju za treniranjem te stalno smišlja načine kako izbjeći natjecanja. Pravu strast za tenisom pobudit će boravak u poznatoj školi tenisa na Floridi, gdje će pokušaji njezinih suparnica da ju udalje s teniskih terena samo učvrstiti Carrienu volju za uspjehom.

Beba se u književnosti naizgled može pronaći rjeđe nego li sport. Ovdje izdvajamo:

Ira Levin: Rosemaryna beba 

Drugi roman jednog od najcjenjenijih američkih pisaca druge polovice 20. stoljeća, dobitnika nagrade Grand Masters za životno djelo 2003. godine. Objavljen 1967. godine, žanru horrora dao je posve novo značenje, dodatno ga je proslavio film Romana Polanskog. Čitatelj je u nedoumici, jer svaki put kada se dogodi nešto neobično što ukazuje na zavjeru, to bude pobijeno logičnim objašnjenjem događaja. Autor je u pisanju ove knjige bio inspiriran trudnoćom svoje tadašnje supruge, ali i crkvenim predavanjem na temu bliske povezanosti dobra i zla.

Maja Hrgović: Živjet ćemo bolje  

Strahotu nehotičnog ubojstva svoje bebe proživljava Mara koja je svoju tek rođenu kćer u snu prignječila i ugušila na samom početku ovog romana.

Silvija Šesto: Leon Napoleon  

Kako je odrastati u kući koja je pretvorena u dječji vrtić najbolje zna Ma. Pomaže majci u čuvanju beba koje kod njih ostaju do svoje druge godine života. Navikla se Ma na odlaske i dolaske, svakojake priče i životne sudbine. No nije se još nikad dogodilo da su primili odraslo dijete koje je kod njih bilo kao beba. Helena?! Što se dogodilo s njezinim roditeljima? Kakvu tužnu priču ona ima? Hoće li njezina priča ostaviti traga na Ma i njezinu obitelj?

Književnici psihijatri i njihova djela:

Francois Lelord: Hector u potrazi za srećom 

Francuski psihijatar i književnik napisao je blagohumorni roman o psihijatru Hectoru koji putuje Kinom, Afrikom i SAD-om ne bi li otkrio u čemu je tajna ljudske sreće. Jednostavnim stilom koji podsjeća na infantilno govorenje Malog princa, natopljeno filozofijom planetarno popularnog Alkemičara, autor duhovito sažima rezultate svoga psihologijskog istraživanja u dvadesetak lekcija: uspoređivanje je dobar način da se naruši sreća, sreća često dolazi iznenada, mnogi ljudi svoju sreću vide samo u budućnosti, katkada je sreća ne znati, sreća je biti s ljudima koje volimo, greška je vjerovati da je sreća cilj, sreća je kada se osjećamo potpuno živima, sreća je način gledanja na stvari...

Charles Atkins: Faktor rizika 

Pokraj mrtvoga tijela medicinske sestre sjedio je sedamnaestogodišnji Garret, pacijent na psihijatrijskom odjelu bolnice, umrljan krvlju i držeći nož. Njegova liječnica dr. Molly Katz ne može vjerovati da je Garret sposoban za zlodjelo. Potom je iskasapljena i druga medicinska sestra. Je li moguće da je to ipak Garret? I dok se dr. Katz bori kako bi Garreta spasila od zakona i njegova vlastita uma, ubojica se okreće prema njoj i njenoj djeci... Napeti kriminalistički roman ovog suvremenog američkog autora, po profesiji psihijatra.

Irvin D. Yalom: Kad je Nietzsche plakao  

Roman američkog profesora psihijatrije čija se radnja odvija oko 1880. godine, a fokusirana je na fikcionalizirani odnos između tada već slavnoga Nietzschea i jednoga od preteča psihoanalize, Freudova kolege i mentora, bečkog psihijatra Josepha Breuera. Prema romansiranoj priči Nietzsche je u to vrijeme patio od teških migrena, neuralgija, živčane rastrojenosti i nesanice. Na nagovor prijateljice, zanosne Lou Salome, on pristaje na seanse kod psihijatra koji će filozofa izliječiti od migrene, a filozof će zauzvrat pomoći psihijatru da se izvuče iz depresije...

Jose Carlos Somoza: Spilja ideja 

Radnja romana "Spilja ideja" događa se u 4. stoljeću prije Krista u Ateni i djelo je anonimnog autora. Heraklo Pontor "odgonetač zagonetki" voli sudjelovati u žestokim raspravama u skupštini, ljubitelj je politike, a u ovom romanu kao detektiv rješava ubojstvo studenta Tramaha i drugih uvijenih i unakaženih mladića koje su navodno ubili i raskomadali vuci. Jose Carlos Somoza, madridski psihijatar, profesionalno se bavi pisanjem od 1994. godine. "Spilja ideja" njegov je šesti roman, nagrađen Zlatnim bodežom za najbolji detektivski roman, a kritičari su ga proglasili prvim dostojnim nasljednikom romana "Ime ruže".

Anotacije preuzete iz kataloga GKR.

Izabrala: Andreja Silić Švonja