...naučavao veliki Aristotel. Racionalniji smo od životinja jer imamo veći mozak pa se naša krv ima gdje ohladiti, rekao je dodatno veliki znanstvenik. Ovakve tvrdnje i teorije danas pripadaju samo zabavnoj strani povijesti znanosti, ali nam manifestacije kao što je Tjedan mozga otkrivaju potpuno drugačije stanje suvremenih spoznaja o pokretaču našeg djelovanja. Mi ne možemo pružiti vrhunsku neurologiju, ali možemo prošetati našim policama s kojih smo izabrali samo dio korisne literature o mozgu.

Mozak – računalo s puno gigabajta

Možda je baš u inat savjetima svih "stručnjaka" koji tvrde da tekst treba početi jednostavnim materijalom, najbolje krenuti od teške teme. Ipak govorimo o mozgu. Mozak naime posljednjih tridesetak godina strašno vole filozofi, posebno oni analitičke provenijencije koji cijene snažnu vezu s prirodnim znanostima poput neurologije. Filozofe fascinira priroda uma, odnos misli, nastanak jezika te uopće pitanje teorijske paradigme koja najbolje objašnjava funkcioniranje tog organa. Jedna od najpopularnijih teoriji utvrdila je da mozak funkcionira poput računala što je pokrenulo iznenađujuće veliku produkciju tekstova. Jedan od rezultata je zbornik Računala, mozak i ljudski um radove kojega su odabrali riječki filozofi Nenad Smokrović i Nenad Mišćević. Za one pak željne pravih korijena rasprave tu je Računalo i mozak Johna von Neumanna iz 1956. godine, jednog od najvećih matematičara u povijesti čija je teorija postala jedan od temelja računalne ere. Novijem i širem pogledu pomaže Mala filozofija mozga Hansa Lenka. Ima li čovjek slobodnu volju ili su njegovi misaoni procesi potpuno ovisni o fiziološkim procesima u mozgu, pitanja su koja si postavlja Lenk.

Hrana za mozak

Nutricionistički savjeti, analize, priče danas su posvuda oko nas pa su se autori potpuno prirodno dohvatili i mozga, iako je takve literature s obzirom na važnost tog organa zapravo malo. Jean Carper nam poručuje Sačuvajte svoj čudesni mozak tvrdeći da je gubitak umnih sposobnosti uslijed psihijatrijskih bolesti, prehrambene nebrige ili preranog starenja najgori udarac našem osjećaju samopoštovanja kao ljudskih bića. No bez brige, sve se može ispraviti s malo brige i mudrosti. Na sličnom pragu je i Hrana za vječnu mladost koja možda pretjeruje senzacionalizmom najave onoga što će postići, ali opraštamo joj zbog pozitivne svrhe.

Mozak, seks i dobra glazba

Daniel G. Amen je pak jedan od onih američkih autora koji dobro spajaju stručna znanja i pisanje popularnih knjiga. On je psihijatar, klinički neuroznanstvenik, specijalist za snimanje mozga i naravno autor bestselera. A to ne bi postao kada tu ne bi bilo i malo kontroverze zbog upotrebe SPECT skenova. Amen ih je koristio i u knjizi Kako radi Vaš mozak, ali i uzbudljivijem djelu Seks i mozak. Mozak je najvažniji spolni organ u ljudskom tijelu? Provjerite. Američka neuropsihijatrica Louann Brizendine fokusirala se pak na razlike između spolova i napisala knjige Muški mozak i Ženski mozak. Svakako korisnije štivo od bajki o muškarcima s Marsa i ženama s Venere.

Ne bi li pak spriječili zatajenje u ključnom trenutku tu su pak djela poput Kako očuvati mozak sačinjenog od vježbi koje potiču proizvodnju hranjivih tvari u moždanim stanicama ne bi li mozak ostao mlad i snažan. S obzirom da su relativno jednostavne, ne škodi poznavati ih. A da u treniranju vrlo dobro može poslužiti i glazba, otkriva inspirativnom Muzikofilijom: pričom o glazbi i mozgu neurolog Oliver Sacks.

Čitanje i kuhanje – recept rasta mozga?

U jeku dinamičnih tehnoloških i društvenih promjena, u knjižnici vrlo dobro znamo zašto je potrebno dodatno sagledavati vezu mozga i čitanja. Za to se u opširnoj studiji Čitanje u mozgu: znanost i evolucija ljudskog izuma pobrinuo Stanislas Dehaene. Iako opširna i stručna, knjiga je prilično popularna, pa želimo najbolju sreću u dobavljanju primjerka.

Volimo kada se o mozgu piše iz neočekivanog kuta što nam je na sjajan način pokazao Richard Wranghman studijom Ovladati vatrom: kako nas je kuhanje pretvorilo u ljude. Wrangman među ostalim pokazuje kako je ovladavanje pripremom i hranjenje termički obrađenom hranom utjecalo na razvoj mozga i potpuno novih sposobnosti. Sjetite se toga svaki put kad ste u kuhinji.

I doručak za kraj...

U cijelom ovom govoru o odnosu nutricionizma i mozga skoro smo previdjeli da je mozak u literaturi zapravo i sam hrana! Govorimo naravno o fenomenu zombija. Kako su nastali i u kakvim oblicima pop kulture žive pokazala je Portia Calista Morgan sa Zombijima: Istinom o živim mrtvacima, a koja im je povijest i kako se snaći u njihovoj blizini Robert Curran Priručnikom o zombijima. S obzirom da je autor i radio kao grobar priča posjeduje dodatnu uvjerljivost.

Za kraj smo sačuvali jedinstveni spoj klasičnog romana i zombija za što se pobrinuo Seth Grahame-Smith s Ponosom i predrasudama i zombijima. "Općenito je poznato kako je zombiju s mozgom uvijek prijeko potrebno još mozga.", kaže se u knjizi, a mi nismo mogli naići na bolji citat za kraj.