Priča oko online crowdfundinga počiva na ideji nobelovca Muhameda Junusa koji je mikrodonacijama pomogao farmerima u Indiji da naprave prve poduzetničke korake.

Tako je među prvim crowdfunding platformama nastala Kiva 2005. putem koje možete, zajedno s drugim mikrodonatorima, pomoći prvenstveno osobama i organizacijama iz zemalja trećeg svijeta da kupe stoku, poljoprivredni ili neki drugi stroj koji im može pomoći u svakodnevnom životu, s tim da vam osoba koju financirate nakon nekog vremena vrati vašu donaciju koju kasnije ulažete u druge projekte.

Postoji cijela teorijska pozadina - Chris Anderson i Clay Shirky autori su koji u svojim djelima opisuju fenomene koji se pojavljuju u umreženom društvu. Upravo koncept njihovog "dugog repa" koji objašnjava zašto je Amazon polučio toliki uspjeh u online trgovini u jednom djelu objašnjava zašto su i crowdfunding platforme kao poslovni modeli danas uspješni projekti.

Zabluda na zabludu

Crowdfunding kakav danas vidimo u mainstream medijima započinje dolaskom platformi Indiegogo (2008.) i Kickstarter (2009.). Kickstarter je čista poduzetnička priča. Za razliku od Indiegoga, na njemu nije moguće pokrenuti humanitarnu ni bilo kakvu drugu kampanju koja počiva na čisto društvenim vrijednostima. Tako da se on profilirao u neku vrstu platforme za profitabilne projekte. Tu naravno spada i kreativna industrija (film, glazba, teatar i izdavaštvo). Ipak su Amerikanci tu glavni.

Ljudi uglavnom imaju puno zabluda oko crowdfundinga. Najveća je ona da je dovoljno opisati svoju ideju na Kickstarteru, priložiti par fotki i lova sama stiže. Ideja ne znači puno ako nije u glavi osobe koja ima želju i trudi se ostvariti ju. Crowdfunding kampanja marketinška je kampanja. To znači da vi gradite i širite priču te doslovno nagovarate obitelj, prijatelje i poznanike da vam pomognu u tome. Druga je najveća pogreška kada tu pripremu radite nakon što ste stavili projekt na Kickstarter. To je potrebno napraviti puno prije nego što sama kampanja na crowdfunding platformi započne.

Generalno, nema puno domaćih primjera na crowdfunding platformama. I oni koje bismo mogli navesti nisu imali pretjeranog uspjeha. Iz više razloga. Od kulturološkog aspekta američkoga potrošačkog društva, tržišta online trgovine u Hrvatskoj koje je još uvijek u povojima, do običnih jezičnih barijera i neosjetljivosti za stvari koje "nisu u tvom dvorištu". Upravo zbog takvih razloga pokrećemo Doniralicu. Domaća crowdfunding platforma, koja bi trebala uzeti u obzir ovdašnje navike te poreznu i zakonsku legislativu kada su u pitanju novčane transakcije.

SMS podrška željenoj knjizi!

Velika je to prilika i za autore. Diljem Hrvatske postoje različite neprofitne organizacije poput književnih klubova koji okupljanju poznate i one manje poznate pisce. Oni će moći sudjelovati u kampanji. Međutim fokus nije samo književnost nego bilo kakva vrsta izdavaštva poput publicistike, stripa ili udžbenika. Takvi kreativci moći će putem Doniralice prikupljati donacije putem kreditnih kartica, općih uplatnica, ali i SMS-a za izdavanje svojih djela, a mi ćemo im pomoći u tome.

JAVITE SE!

S vremena na vrijeme dobijemo upit pojedinaca koji bi htjeli probati sa crowdfundingom, financirati svoje djelo. Ipak, za pilot-kampanju na Doniralici, u kategoriji izdavaštva, želimo pronaći afirmiranog autora koji želi eksperimentirati s novim tehnologijama i koji bi probio led s ovakvim modelom u Hrvatskoj te na taj način možda i ohrabrio neafirmirane autore. Ovo je ujedno poziv da nam se takav autor javi! 

Na autoru je da opiše svoju ideju, predloži poticaje za donatore i angažira svoj krug ljudi koji će mu aktivno pomoći u kampanji. Novac koji se prikupi na taj način uplatit će se na račun udruge koja je nositelj kampanje.

Za uspjeh u crowdfunding kampanji u izdavačkoj djelatnosti, ali i drugim djelatnostima bitan je autorov društveni kontekst. Afirmirani autori zasigurno imaju određenu prednost jer za njih zna veći krug ljudi i već imaju svoju publiku koja će se lakše uključiti u kampanju. Međutim, autor ne mora nužno biti afirmiran kako bi imao uspješnu kampanju. Dapače. Bitno je imati realna očekivanja i staviti se u okvire mogućeg.

Neafirmirani autori mogu jako dobro ispričati svoju priču. Njihova su publika uglavnom obitelj, prijatelji i poznanici, ali i osobe zainteresirane za tematsko područje kojim se bave. Zanimljiv je podatak da 30% donacija projektima dolazi iz užeg kruga pokretača. To su ljudi koji vašoj kampanji daju društvenu vjerodostojnost. Pitanje je samo koliko ćete se angažirati kako biste doprli do njih.

Prilika za hrabrije i svestranije

U kampanji je važno igrati otvoreno. Navesti na što će se utrošiti prikupljeni novac. Upravo troškovi poput lekture, uredništva, prijeloma, tiska, ali i troškovi poput marketinga koje inače snose izdavači trebaju se komunicirati publici.

Crowdfunding zasigurno neće unijeti veće promjene kada je izdavaštvo u pitanju. Ali u kombinaciji s novim medijima i tehnologijama poput trgovina e-knjigama i tableta koje već sada snižavaju troškove publiciranja djela, a i olakšavaju njihovo konzumiranje, može omogućiti pravedniju raspodjelu prihoda za svoj rad.

Samoizdavaštvo, pa tako i crowdfunding, tjeraju autore da se osim pisanja bave i drugim stvarima te sudjeluju u kreiranju publikacije. Mnogi se u tome ne snalaze niti se u konačnici takvim stvarima žele baviti. Međutim, oni hrabriji i svestraniji koji se znaju koristiti društvenim mrežama i blagodatima umreženog društva ovakvim modelima mogu prosperirati.

Postoje zanimljivi primjeri iz Hrvatske koji pokazuju smjer. Npr. ono što ekipa okupljena oko dot!s magazina radi moglo bi se uklopiti u crowdfunding model. Riječ je o online magazinu rukotvorina. Prošle godine izdali su tiskani primjerak svog magazina ponudivši opciju printanja na zahtjev (print-on-demand) za koji su provodili marketinšku kampanju i polučili solidan uspjeh.

Gdje si bio kad je crowdfunding bio popularan?

Većina crowdfunding platformi nudi mogućnost kompenzacije za donaciju vašem projektu ovisno o visini donacije. To je prostor za kreativnost i poticanje publike da postanu donatori. Poticaji mogu biti od onih bazičnih, gdje donator dobiva primjerak publikacije, do davanja imena likovima ili čak ubacivanju likova u djelo, a katkad i pozivnica na tulum može biti okidač.

Kampanje s kreativnim poticajima imaju veću vjerojatnost za dostizanje cilja. Međutim, oni ne moraju nužno biti materijalno opipljivi. Katkad okidač za donacije može biti i prisutnost projekta u medijima, pogotovo ako se prezentira kao uspješna priča. Ljudi žele biti dio uspjeha i legitimno je igrati na taštinu, pa makar kako bi se na kavi moglo reći: "Ja sam podržao taj projekt!" (kao što se danas pita gdje si bio '91. ili govori kako smo se borili za Varšavsku i Stojedinicu).