Znanstvena fantastika ili ZF, žanr je koji ljudi u pravilu vole ili ne vole. Treće opcije gotovo da i nema. Ljubitelji imaju riječi hvale, dok kuditelji opovrgavaju vrijednost žanra, nazivajući ga neozbiljnim. U istoj je poziciji bio i strip, redovno proglašavan šundom i lošom literaturom od renomiranih književnih stručnjaka, o čemu je podrobno pisao Darko Macan u knjizi Stripocentrik (Mentor, 2005.).

Denis Bajram (1970.) stvorio je napetu i kompleksnu priču o ljudskosti, prepredenosti i humanosti.

Vremena su se postupno promijenila, percepcija prema stripu i ZF-u doživjela je drastične promjene nabolje u kulturnim sferama. Skinute su negativno intonirane etikete, čak štoviše, i strip i ZF u sve su većoj mjeri popularni proizvodi, a postali su i predmet prestiža kada se govori o konzumaciji istih. 

Osoba kojoj ZF nije mio žanr, trebala bi pročitati Universal War One (Fibra, 2018.), netipičan primjer ZF literature u stripu, grafički ep koji bi se trebao svidjeti i ljubiteljima ZF i onima kojima taj žanr inače nije naročito drag ili blizak, možda čak i pretjerano mrzak.

Koreografija jest tipična za ZF, ali priča je zapravo nešto više od toga, izmiče standardnim kategorizacijama. Denis Bajram (1970.) stvorio je napetu i kompleksnu priču o ljudskosti, prepredenosti i humanosti.

Ravnopravnost

Radnja Bajramove priče odvija se na samom kraju 21. stoljeća, planet Zemlja posvema se promijenio, a najnovija prijetnja čovječanstvu je fenomen „Zid“ kojega istražuju članovi eskadrile Purgatory. Grupu čine vojnički časnici kojima je pružena druga šansa, imaju priliku iskupiti se za prethodne greške i početi iznova, maknuti ljagu sa svojega imena. Svaki član ima neželjen biljeg iz prošlosti; Paolo Delgado, zvan Mario, sjajan je mehaničar, ali i nepopravljivi trtaroš kada zagusti. Ustručava se reagirati, a nadimak je dobio po računalnoj igrici jer vanjštinom podsjeća na vodoinstalatera Marija.

Najnovija prijetnja čovječanstvu je fenomen „Zid“ kojega istražuju članovi eskadrile Purgatory.

Edward Kadish želi biti predvodnik, najpametniji je član u skupini, genijalac koji ima problema sa samokontrolom, stoga mu napadaji bijesa nisu nepoznanica. John Baltimore, zvan Balti, nastoji se dokazati u društvu, sklon je junačenju i rizičnom ponašanju. Brzo reagira i pogriješi upravo zbog naglosti, nema običaj oklijevati kao Mario, već nastoji djelovati te preduhitriti ostale. Milorad Racunicsa na savjesti ima optužbu za silovanje, a Amina El Moudden je uškopila brigadira jer ju je napastovao. Posebnu jedinicu oformila je June Williamson, uvjerena da izabrani časnici mogu učiniti ono što drugi nisu u stanju, iskoristiti svoje sposobnosti do maksimuma.

U grupi se nalazi i Kate Von Ritchburg, mlada časnica čiji je otac visokopozicioniran u vojsci. Kate zna June odmalena, u njoj pronalazi nadomjestak za preminulu majku.

Kako se priča razvija, tako budu otkriveni detalji iz djetinjstva ili mladosti protagonista, ključni trenuci koji su bili važni u formiranju njihovih osobnosti. Bajram u svom ZF epu ima tri snažna ženska likova, one nisu puki ukras i dopuna radnji niti su u sjeni muškaraca. Ravnopravne po pitanju sposobnosti i dužnosti koje moraju obaviti, nerijetko pokreću inicijative i imaju važnu ulogu, što se vjerojatno neće svidjeti muškim čitateljima koji vole dominaciju i nisu navikli na emancipirane ženske osobnosti u pričama.

Standardno čovječanstvo

Poštovanje hijerarhije, nepokorenost duha, intrige i zapetljani međuljudski odnosi često se tematiziraju, nije da Universal War One čine samo putovanja svemirom i rješavanje sukoba. Prva priča, koja nosi simboličan naslov Postanak, tek je uvod u ogromnu priču. U Postanku potanko upoznajemo likove, nakon čega slijedi brz i neočekivan razvoj događaja. U kasnijim pričama (prvi integral sastoji se od šest albuma) radnja se razbukta, detaljno je razrađena. Moćni zavjernici, obrati te delikatne moralne situacije u kojima se pokaže tko je zaista kakav nisu raritet. Čovječanstvo na kraju 21. stoljeća nije naprednije u moralnom pogledu, moćnici ogrezli u pohlepnim vodama standardno kuju konspiracije nakon kojih imaju silnu materijalnu korist, čineći prizom zlo običnom čovjeku.

Na kraju integrala nalazi se bogata galerija skica i Bajramovih kraćih tekstova u kojima pomno objašnjava kako je dobio ideju.

I scenaristički i crtački besprijekorno izveden, Universal War One cjelokupan je posao jedne osobe. Priča Denisa Bajrama može stvoriti osjećaj zavisti ili zadivljenosti. Dok je crtao letjelice i ambijent iz nedavne budućnosti, Bajram nije morao trošiti vrijeme na proučavanje dokumentacije, već je imao popriličnu dozu umjetničke slobode i mogao koncipirati svijet po vlastitim kriterijima, nije bilo pravila kojih se morao držati.

Nije ograničavao dostupnu sposobnost maštanja, zadani izazov uspješno je svladao, a konačan rezultat je više nego impresivan. Bajramov grafički ep pothvat je dostojan naklona i divljenja, čak i najzagriženije protivnike žanra sigurno neće ostaviti ravnodušnima ili razočaranima. Devet je godina Bajram stvarao Universal War One, od 1997. do 2006. godine.

Na kraju integrala nalazi se bogata galerija skica i Bajramovih kraćih tekstova u kojima pomno objašnjava kako je dobio ideju, što mu je bila namjera, gdje je crpio inspiraciju, s kakvim se problemima i nedoumicama sretao tijekom rada.

Čitanje bez predaha

Bajram nije jedan od onih autora koji su skloni mitologizirati vlastiti rad, praviti se veći nego što jest. Nakon što se probavi čitava priča (ali i tijekom procesa čitanja) može se vidjeti kako Bajram ozbiljno shvaća svoj posao – priča je zaokružena, razrađena do u najsitnijih detalja.

Autoru ne manjka ideja, ništa čudno ako dođe i do trećega toma.

Reakcije čitatelja i kritike redom su pozitivno intonirane, Bajramov ep u stanju je stvoriti blagonaklonost prema žanru, privući nove poklonike. Universal War One čita se bez predaha i odgađanja, u komadu, ne trpi stanke!

Čitava priča ne završava nakon šestog albuma, u tijeku je izrada druge knjige, Universal War Two (do sada su u Francuskoj izašla tri albuma) i poklonicima će vjerojatno biti najmučnije iščekivanje drugog integrala jer, mnoga su pitanja ostala otvorena. Autoru ne manjka ideja, ništa čudno ako dođe i do trećega toma. Mogućnost za takvo što spomenuo je i Bajram.