Prvo jedno malo priznanje. Knjigu “Povijest suvremene Kine” posudio sam sredinom ožujka kada je bilo jasno da ulazimo u zonu nepoznatog i neobičnog. Zašto baš Kine lako je i naslutiti - Kina je tada bila središnja junakinja tek razvijajuće pandemije, a po društvenim mrežama širio se vidio na kojem kineski medicinski djelatnici već skidaju maske jer su virus kojeg smo mi tada tek marginalno osjetili i pobijedili. Bila je to i svojevrsna propaganda, ali svejedno nametala mi se potreba za boljim shvaćanjem suvremene Kine o kojoj zapravo ne znam ništa više od medijskih napisa koji ponavljaju površne klišeje. Tvornica svijeta, partija, kontejnerska velesila, jeftina elektronika, visoki neboderi, ljudska prava.... Što se doista krije iza svega jasno je samo rijetkima.  

Kinu uglavnom poznajemo kroz apstraktnu formulaciju “uspona diva” koji će u globalnom poretku zamijeniti poziciju SAD-a. Stvarnost je naravno kompleksnija i nije svodiva na imaginarni “sukob sila”… 

Ako ćemo iskreno, a hoćemo, ponuda knjiga o suvremenoj Kini, na hrvatskom tržištu i na hrvatskom jeziku, je izrazito siromašna, pa je jednako tako skromna i ponuda u knjižnicama. Postoje knjige o kineskoj daljoj povijesti ili tradicionalnoj kulturi (Drevna Kina, Drevna Kina : od prvih početaka do Carstva, 100 čuda Kine, Vojska od terakote : vojnici iz drevne Kine…), geopolitici iz zapadnjačke perspektive ( Uništite Kinu : što Washington čini da ograniči utjecaj Kine u svijetu, Kina na Balkanu…), naravno i prehrani (Kineska kuhinja : izvorni kineski recepti)… Ipak, uz sve to jako je malo naslova koji ozbiljno i slojevito tematiziraju različite poslovne, sociološke, urbanističke i općenito najsuvremenije aspekte Kine. Čitamo biografije Jobsa, Muska i Zuckerberga, ali ne i tajne likova iza Huawia, Xiaomija, Tencenta, da ostanemo samo na jako uočljivom tehnološkom sektoru. Kinu uglavnom poznajemo kroz apstraktnu formulaciju “uspona diva” koji će u globalnom poretku zamijeniti poziciju SAD-a. Stvarnost je naravno kompleksnija i nije svodiva na imaginarni “sukob sila”… 

“Povijest suvremene Kine: propast i izdizanje velike sile” Jonathana Fenbyja samo donekle popunjava tu rupu zaokružene naracije o suvremenoj Kini. Izrazito je važno znati tko je Fenby - riječ je o vještom analitičaru suvremene Kine s velikim pedigreom rada u medijima na najvišim pozicijama. Bio je urednik The Observera, The Independenta, The Guardiana, a u vrlo delikatnom razdoblju uključivanja Hong Konga u Kinu, od 1995. do 1999. godine, urednik lista South China Morning Post, svojevremeno najrespektabilnije dnevne novine na engleskom jeziku izvan matičnih anglofonih zemalja. Fenby je čovjek britanskog visokog društva, blizak s gospodarstvenicima i političarima, koji zapažanja vrlo vješto pretače u zanimljive rečenice. 

Nadam se da će hrvatski izdavači prevoditi više kineskih djela različitog profila, kao i da će knjižnice nabavljati više knjiga o Kini, suvremenim Kinezima i kineskim sredinama na engleskom jeziku. 

Uzeti si za misiju prikazati sažeto i razumljivo evoluciju suvremene Kine zadatak je koji je nemoguć u jednotomnim izdanjima jednostavno zato jer je ta zemlja toliko slojevita, velika, kompleksna, da zadatak negdje mora stati. Fenby se zaustavio na radu od 750 stranica kroz koje nastoji biti informativan, pregledan, a paralelno i zanimljiv. Nije riječ o tekstu tvrde povijesne znanosti nego popularne publicistike razumljive svakome.

“Povijest suvremene Kine: propast i izdizanje velike sile” završava svoje izlaganje s drugom polovicom 2000.-ih. Vrijeme je to prije velike financijske krize i novog stupnja tehnološke revolucije koji je dodatno isprofiliralo Kinu kao izrazito važno središte procesa suvremene civilizacije. Čitatelj ostaje uskraćen za taj dio koji bi Fenby sigurno uzbudljivo ispripovijedao, ali bez obzira na to ovo je trenutno najkonkretniji rad o transformacijskim procesima koje je Kina prošla. Nadam se da će hrvatski izdavači prevoditi više kineskih djela različitog profila, kao i da će knjižnice nabavljati više knjiga o Kini i kineskim sredinama na engleskom jeziku. Upravo tijekom tog proljetno zatvaranja na Kindleu mi se našla knjiga “The Shenzhen Experiment - The Story of China’s Instant City”, istraživačka priča o fascinantnom gradu u kojem je vjerojatno nastao bar neki dio uređaja na kojem čitate ovaj tekst. Nova Kina definitivno postaje tema o kojoj moramo učiti puno više nego do sada bez obzira bili to pozitivniji aspekti (urbanizam, arhitektura, tehnologija….) ili negativni procesi (ekocid, informacijska propaganda, cenzura, ljudska prava…).