U poplavi instant proizvoda, brzine i svekolikog osjećaja nedostatka vremena za konzumaciju i uživanje u ičem kompleksnijem, jako je lijep osjećaj u rukama držati pravu masivnu knjigu debelih korica, tešku barem kilogram i ispisanu na više od 700 stranica. Takva je Igraonica za odrasle: Polet 1976.-1990. Željka Krušelja, upravo objavljena u izdanju Adamića.    

Kada se uopće spomene Polet, ne isključujem mogućnost da je prva reakcija velikog broja čitatelja okretanje očima i to zbog 101 razloga - možda vam se tema čini apsolutno ofucanom jer se već više puta u posljednjih 15 godina obilježavala neka “važna” novovalna obljetnica, a Polet i dio njegovih ljudi uvijek su dio repertoara. Možda mrzite nostalgiju i glorificiranje osamdesetih jer vjerujete da je to uobličavanje nečijih uspomena u romantičan okvir koji vam je stran i antipatičan. Možda vam ne odgovara zvuk i mitovi o bendovima.... Možda ne  volite Ninoslava Pavića i njegov bivši EPH jer je gol do pasa ispijao šampanjac sa Sanaderom na jahti... Puno “možda” može biti u igri… No vjerujte, ovdje nije riječ ni o čemu takvom - svako “možda” nestaje onda kada u rukama imamo tako ozbiljnu i studioznu knjigu, ali koja se čita u dahu kao da je politički triler, kako ju izdavač i opisuje.

Prvo je stoga potrebno raščistiti jednu stvar - ovo nije još jedan uradak iz provjerene “sretnodjetetovske” radionice koja miješa red osobnih uspomena, izravnih subjektivnih svjedočanstava i magičnog foto, video i zvučnog materijala. Ovo je ozbiljno znanstveno povjesničarsko istraživanje izraslo iz doktorske radnje publiciste Željka Krušelja koji je doduše i sam bio vezan uz Polet, ali je znanstvenom metodom nadvladao tu činjenicu. Smatram to izrazito važnim, a posebno iz dva razloga - jedan je činjenica da u knjizi nema rasprava o tome je li bolja rakija u Zvečki ili Kavkazu, a drugi da ispunjava istraživačke rupe koje postoje o razdoblju sedamdesetih i osamdesetih o cijelom nizu fenomena… Medijski svakako pripadaju jednima od važnijih.   

Igraonica za odrasle nastala je na temelju primarnih izvora osnovu čega je činio sam Polet i arhivski ostaci negdašnje omladinske socijalističke organizacije. Rezultat je stoga znatno kompletnija slika o Poletu - tako je npr. do sada uglavnom glorificirano i tematizirano razdoblje između 1978. i 1982. godine i to prvenstveno na pragu sprege s glazbom. Takav nedostatak ovdje izostaje jer smo s Poletom od nultog broja do tihog odlaska i nestanka 1990. godine. Poseban naglasak je stavljen na uredničke ličnosti, politike, ideološke dileme i njihov odnos s vlastodršcima čiji je to list zapravo bio.  

Neizbježne su i fotografije, posebno naslovnice Poleta, koje su također tretirane smisleno, a ne kao kičasti ukras ili kakva senzacija/skandal. Fotografije prate važne poruke i informacije koje donosi tekst te se međusobno nadopunjuju.  

Naposljetku, autor pokazuje i posljedice koje je Polet ostavio za sobom na najrazličitijim područjima, mahom u domaćim kreativnim djelatnostima. Praćenjem kasnijih puteva nekih od stotina suradnika to postaje još fascinantnija priča jer postaje jasno o kakvom je “kipućem loncu” bila riječ, a iz kojeg su kasnije izlazili etablirani i relevantni novinari, fotografi, književnici, dizajneri, crtači, urednici, redatelji, glazbenici, menadžeri, marketinški stručnjaci, poduzetnici… Impresivno je tako osvrtanje na nastanak i razvoj EPH, do nedavno najvećeg hrvatskog medijskog koncerna i vladara kioska, a u kojem su na najrazličitijim projektima angažman pronašli upravo Poletovci. Činjenica da je iz jednog omladinskog lista praktički izrasla tako velika i zanimljiva medijska korporacija ujedno je romantična i jeziva.

Još jedan detalj upada u oči  - i na kraju ove knjige, upravo kada se objašnjava zašto je Polet nestao, uz očite razloge kao što su nestanak cijelog konteksta, organizacije i ideologije koja ga je održavala, ističe se i da više nije mogao biti omladinski provokativan i opasan vlasti jer su to oslobađajuće “devedesete” mogli biti svi. Vrlo slična linija objašnjenja javlja se i u interpretaciji kasnije propasti Feral Tribunea uzrok koje se obično nalazi u nestanku opasnog konteksta kojem je prkosio. Opravdano i pomalo zabrinuto se možemo zapitati  - rađaju li se dobri novinari i mediji snažnije i brže pod pritiskom i izravnom (političkom) opasnošću?  

Zaključno, nakon djela o Feral Tribuneu, ništa manjeg obujmom i ništa manje ozbiljnog, možemo reći da nas je Adamić počastio još jednim istraživanjem o nestalom tiskanom mediju koje će bez pretjeranih mitova trajno čuvati važne informacije o nekim od najvažnijih fenomena naše nedavne prošlosti te biti temelj budućih istraživanja. Potonju činjenicu treba posebno dobro upamtiti - činjenica da se je Krušelj ulovio istraživanja ne znači da drugi istraživači drugačijim pristupima, pitanjima, izvorima i interpretativnim modelima ne mogu doći do drugačijih rezultata, zaključaka i posebnije ispričanih narativa. Društveno-humanistička znanost i posebno mlađi istraživači ne smiju priznavati navodno potpuno zaključene i do kraja istražene teme…    

Zašto sam osobno bio uzbuđen oko ove knjige

Kao netko rođen 1984. godine nisam doživio ni vidio omladinsku štampu. Najbliži doticaj s njom bilo je reizdanje Vala u dvijetisućitima kada sam prvi put izravno osjetio tu posebnu energiju i osebujne pristupe koje su njegovali mladi medijski djelatnici tih godina. Kao srednjoškolca tih ranih dvijetisućitih izrazito me je zanimao Novi val, prvenstveno Branimir Štulić pa su svi obljetničarski proizvodi u meni nailazili na plodno tlo… Interesi, a i glazbeni ukusi, su mi se od tada značajno promijenili no interes za medijske, kulturne, društvene, kreativne fenomene kao što je Polet je ostao. Ono čemu sam se s distance uvijek najviše divio broj je uključenih ljudi, razina angažmana i rizika, kreativnih intervencija i pristup prezentiranju sadržaja. Čitajući Igraonicu za odrasle saznajete razne tajne iza zavjese, majstorske i manje majstorske poteze, strogu poslovnu i financijsku problematiku, kao i da nisu svi bili jednako motivirani i vrijedni... Svejedno ostaje činjenica da se divim svemu stvorenom kao i kasnijem putu većine sudionika. Od knjige sam očekivao da mi posloži puno kockica koje su bile samo raspršeni fragmenti. Ovaj Lego komplet je stoga sklopljen što ne znači da ga se ne može rastaviti i posložiti nekako drugačije.

Knjiga ispod peke, na početku puta prema našim policama...