Naći će se u tom društvu i pokoji znalac da vam nabroji stripove nastale na krilima filmskog uspjeha; 2001: Odiseja u svemiru, Darkman, Istjerivači duhova, Bijeg iz New Yorka... kao i knjige koje su napisane po filmskim scenarijima; Zvjezdane staze, Ratovi zvijezda, Dan nezavisnosti, Lovac na jelene, Alien protiv Predatora, Jurski park...

Sve to govori kako su narativna sredstava između knjige, filma i stripa međusobno bliži nego li se čini, a ako negdje i nije tako, ipak uspijevaju imitirati međusobne medijske specifičnosti. Usprkos tome književni predlošci koji su zaživjeli u formatu grafičkih novela kao da su ostali u zapećku popularne kulture, zato vam donosimo izbor stripova čija se priča oslanja ili pak direktno crpi fabulu iz književnosti.

Petar Pan

Petar Pan

Prije nego je postao Petar Pan i prije dolaska u Nigdjezemsku, bio je dječak koji se borio da preživi. Rođen u predgrađu nasilnog Dickensovog Londona, uz majku alkoholičarku koja ga potpuno zanemaruje, Petrov jedini odmak od stvarnosti su priče koje mu pripovijeda dragi susjed i koje mu pomažu da s vremena na vrijeme pobjegne iz surovog svijeta odraslih. Ispričana jezikom snažnim poput brendija njegove majke, Petrova priča nije ništa manje opojna. Njegov svijet gotovo lišen utjehe i suosjećanja, polako postaje sve bogatiji čarolijom.

Jedne večeri kada se nasilje odraslih naposljetku obruši na njega, Petar upoznaje Zvončicu. Mala vila ima zadatak da spasi čudnovata bića s otoka: Petar je odabran da im pomogne riješiti se gusara. Stigavši u Nigdjezemsku, dječak s velikim žarom prihvaća ulogu vođe. No, njegov će se dječji entuzijazam morati suočiti s bajkovitim svijetom koji nije ništa manje složen ni okrutan od onog kojeg je ostavio iza sebe.

Brodeckov izvještaj

Brodeckov izvještaj

Radnja Brodeckovog izvještaja odvija se u zabitom pograničnom selu netom poslije rata. Glavni lik, Brodeck, vratio se nakon godina provedenih u logoru i trudi se živjeti što mirnije i bezbolnije. No u selo dolazi stranac Anderer - odnosno Drugi. Zbog ratnih trauma kojih se još živo sjećaju, među seljanima vlada nepovjerenje i strah koji kulminiraju zvjerskim ubojstvom neobičnog neznanca. Seljani zadužuju Brodecka da o tom događaju napiše izvještaj čega se on nerado laća, no izvještaj ga ponuka da paralelno s njime napiše drugu, svoju vlastitu priču.

Manu Larcenet crno-bijelom tehnikom snažno dočarava surovost zabačenog kraja i ljudi koji u njemu žive. Kombinirajući jake slike oštrih crta kojima opisuje događaje s pastoralnim slikovnim podlogama Brodeckovih razmišljanja, ovo djelo istražuje kušnje s kojima se suočava čovjekova ljudskost u teškim situacijama. Kad sklopite korice ove majstorski oslikane priče, još dugo ćete razmišljati o njoj…

Djeca kapetana Granta

Djeca kapetana Granta

Klasik Julesa Vernea u maestralnoj crtačkoj izvedbi Alexisa Nesmea. Tijekom jedne plovidbe jedrenjakom po imenu Duncan, lord i lady Glenarvan pronašli su u tijelu morskog psa bocu s porukom. Napisao ju je kapetan Grant čiji je brod doživio brodolom. Međutim, poruka je oštećena i ne može se razaznati lokacija preživjelih.

Odlučili su pokrenuti potragu za preživjelima u pratnji djece nestalog kapetana i smiješnog te ekscentričnog učenjaka. Ni slutili nisu da su se upustili u pustolovinu koja će ih odvesti na sam kraj svijeta… 

Drakula

Drakula

Godine 1897. na stranicama epistolarnog romana koji je napisao Bram Stoker javnost otkriva izuzetan lik Drakule, besmrtnog bića koje se hrani krvlju živih kako bi i njih pretvorilo u zlotvore. Iako Stoker nije izmislio figuru vampira, dao joj je njezin suvremeni oblik učinivši od Drakule ikonu i simbol koji su nadahnuli generacije drugih autora. Roman nije odmah postao hit, ali odjeknuo je u cijelom svijetu zahvaljujući filmskim adaptacijama koje su postale barem jednako kultne kao izvorno djelo.

Sjajni crtač Georges Bess ovdje se prihvatio stvaranja svoje verzije tog mita, držeći do toga da prikaže dušu romana što je moguće bolje. Obdaren svojom poznatom grafičkom virtuoznošću, za table mračne ljepote odabire crno-bijelu tehniku kako bi istaknuo snagu svojih linija i pridao im dah gotike, za njega prilično neuobičajen. Njegov Drakula majstorsko je djelo koje još jednom dokazuje da je Bess neosporno jedan od najboljih crtača suvremenog stripa.

Serena

Serena

Velika depresija nije utjecala na snove Georgea Pembertona i njegove mlade žene Serene: obogatit će se na šumama koje je Pemberton naslijedio. Ambiciozni i uporni, bez sućuti za patnje ubogih drvosječa koji rad na njihovim planinama nerijetko plaćaju vlastitim životom, uskoro će morati osujetiti plan osnivanja nacionalnog parka na svojoj zemlji.

Pemberton odlučuje podmititi bankare i političare, dok Serena, koja na konju i s orlom na ramenu neumorno obilazi svoja zemljišta, bira drukčije argumente: pušku, nož, otrov – i zastrašujućeg pomoćnika odanog njezinom cilju…

Vječni rat

Vječni rat

Klasik ratne SF literature pisca Joea Haldmana, vijetnamskog veterana koji je za roman Vječni rat (The Forever War, 1974.) osvojio nagrade Hugo i Nebula, dva najveća priznanja anglo-saksonske znanstvene fantastike, fluidno je zaživio u strip adaptaciji belgijskog strip-crtača i scenarista Marvana (pravim imenom Mark van Oppen) čime postaje jedno od najprestižnijih djela znanstvenofantastičnog stripa.

Vječni rat pripovijeda o vojniku Williamu Mandelli, koji postaje junak u ratu protiv Tauranaca, svemirskog neprijatelja kojeg se ne može ni shvatiti ni poraziti. Rat je počeo kad su ljudi otkrili način brzog putovanja do zvijezda: upravo to zvjezdano putovanje – koje relativistički usporava protok vremena onima u svemirskom brodu – stavit će Mandellu na najveću kušnju nakon što se vrati kući. Protok nekoliko mjeseci na ratištu znači protok desetljeća na Zemlji. Shvativši da se ne može uklopiti u posve novi svijet koji ga je dočekao, on se ponovno prijavljuje u vojsku, i odlazi u rat… vječni rat.

Neću umrijeti kao lovina

Neću umrijeti kao lovina

Grafička novela "Neću umrijeti kao lovina" rađena po romanu Je mourrai pas gibier Guillaumea Guérauda brutalni je složenac nasilja koje tinja i neumitno vodi u katastrofu. Imamo selo Mortagne i njegove stanovnike podijeljene u dva tabora. Imamo i osobu s posebnim potrebama koja nesvrstano stoji između njih. Podijeljeno selo ima samo dva zajednička interesa - odlaske u lov i iživljavanje nad mladićem koji im ne može uzvratiti. Imamo i svadbu koja je u pripremi, ali u svemu tome imamo i lika kojemu je puna kapa svega. Izvorno je to trebala biti proslava ali u Mortagneu se nikad ne zna što doista znači proslava.

Ja, Francois Villon

Ja Francois

Scenarij stripa nastao je prema romansiranoj biografiji Jeana Teulea. Francois Villon (r. 1431.), jedan od najintrigantnijih pjesnika kasnoga srednjeg vijeka, bio je obrazovan i inteligentan, ali njegov je život bio niz nesretnih okolnosti. I svojim je djelovanjem prouzročio neprestane progone vlasti. Kao dječaka bez roditelja usvojio ga je dobroćudni svećenik, ali ni on nije mogao obuzdati Villonovu razuzdanost, nepromišljenost i sklonost zločinačkom ponašanju. Pjesnički talent ga je povremeno spašavao od vješala, no nije bio dovoljan da ga spasi i od njega samoga.

Već kao tridesetogodišnjak izgledao je kao starac, a trag mu se gubi 1463. godine. Anarhičan po stavovima, pun prezira prema ondašnjoj mekoputnoj i udvorničkoj poeziji, pisao je mračne balade koristeći se izrazima tada neprimjerenima poezijskom izričaju. Za književne znalce Villon je mitska osoba francuske i općenito europske poezije, pa je Critoneov strip dobrodošao i za one koji još nisu čuli za tog pjesnika koji je živio u vremenima bešćutnosti i krvavih obračuna, raskalašenosti i licemjernih moralnih načela. Likovni je izričaj stripa nadasve raskošan i u kadrovima i u koloritu, s posebnim naglaskom na detalje koji predočavaju kasno srednovjekovlje. A to objašnjava zašto je album nastajao punih osam godina.

"Stripovsku rekonstrukciju života francuskog pjesnika Françoisa Villona i uvjerljiv prikaz načina na koji se živjelo u njegovo doba. Njegovi stihovi dobro su uklopljeni u radnju stripa i povezani s konkretnim razlozima koji su ga naveli da piše pojedina djela. Režija je vrhunska, crtež je prekrasan, galerija sporednih likova vrlo je živopisna. Preporučujem.“
~ Irena Jukić Pranjić 

Atentat

Atentat

Amin Džafari, Arapin i naturalizirani Izraelac, priznati je kirurg u Tel Avivu, gdje živi sa suprugom. Jednoga dana, nakon atentata koji odnosi mnoge nedužne živote, izraelska policija obavještava ga da je bombaš-samoubojica njegova žena. Pogođen tim saznanjem, Amin odlučuje pronaći one koji su je nagnali na taj strašan čin. U potrazi za istinom, Amin Džafari, Arapin koji se tako dobro integrirao s prave strane zida, morat će se suočiti s realnošću pred kojom je zatvarao oči.

Loïc Dauvillier i Glen Chapron potpisuju dojmljivu adaptaciju romana Yasmine Khadre koji je u Francuskoj prodan u više od 600 000 primjeraka i preveden u više od dvadeset zemalja. Potresno je to djelo u kojem se intimna drama miješa s političkom tragedijom nerazmrsivog izraelsko-palestinskog konflikta. Kloneći se zamke vrijednosnih sudova, ova dirljiva priča značajna je jer postavlja više pitanja nego što nudi odgovora, a čitatelja suočava s patnjama obje sukobljene strane...

Stripove s popisa ali i mnoge druge potražite na policama Gradske knjižnice Rijeka.