Darko Šeparović: Pristanište

Pristanište

Pripovjedač je promatrač koji bilježi svoja zapažanja i u životu sudjeluje u kontemplativnom ritmu. Stoga ovaj roman lirskog tona teče kao što se i zabilježeni događaji nižu, bez hektike i forsiranja. Na pristanište preko puta pripovjedačeve kuće brodovi pristaju i isplovljavaju, ljudi dolaze i odlaze, dok on, opčinjen toplim kvalitetama drveta, strpljivo radi svoj mirni posao...


Antun Zlatko Stolica: Blizina Svega

Blizina svega

Blizina svega zbirka je kratkih zapisa koji žanrovski variraju od kratke priče, pjesme i pjesme u prozi do crtice i anegdote. Naslovna sintagma prepisana je iz jednog oglasa za prodaju stana, a nastavlja se na niz blizina: škola, vrtić, autobus, zvjezdarnica, mir. Uokvirena oglasnom formom i navedenim nizom te ubačena u naslov knjige, blizina svega postaje blizina običnog i jednostavnog (škola, autobus), ali i onostranog i neuhvatljivog (zvjezdarnica, mir). Osim što funkcionira kao realna prostorna odrednica, blizina svega je istovremeno prostorno neostvariva – nemoguće je biti blizu svemu, kao što je nemoguće biti daleko od svega.


Marija Dejanović: Dobrota razdvaja dan i noć

Dobrota razdvaja dan i noć

Majstorski reduciranim i pročišćenim pjesničkim govorom, pjesnikinja Dejanović, kako u jednoj od ključnih pjesama zbirke piše, “gleda u sebe iz daljine dok se ne prepozna”. Ova zbirka u jezgrovitom i narativnom fonu odvaja i skuplja, niže slitine sjećanja i sadašnjice, dijagnosticira začudne naopakosti (prekinuti znači započeti, a otići—doći) pa, lomeći kosti evidentnoga, zapravo ih namješta. Takorekuć, budi nas iz dogmatskoga drijemeža o samorazumljivim srećama, o strancu spašenom u arkadiji; bilo geografski odavna označenoj kao takvoj, ili pak vremenski u djetinjstvu i odrastanju, kao onim eteričnim prostorima intimističkog, ljubavnog. Kao duboko perceptivna svjedokinja—pored svoga i mnogih drugih života—Marija Dejanović dijeli s nama strast prema refleksiji, svijetu prirode, biću žene, a ponajviše blagotvorne istine o oporosti iskustva vječnoga stranca.


Dinko Kreho: Odmor od kulture

Odmor od kulture

Dinko Kreho, autor nekoliko zapaženih esejističkih i pjesničkih knjiga, sada je istupio sa svojom prvom pripovjednom zbirkom Odmor od kulture. Kroz četrnaest slipstream priča, oblikovanih kao zagonetka s dilandogovskim obratom, defiliraju kiborzi i divovski roboti, ljudi prerušeni u jednoroge, igraće konzole za prijenos u drugu dimenziju i još svakojake fantastične pojave. Što se događa kada spomenička baština dobije vlastitu volju? Može li praznina biti postojanija od nečije prisutnosti? U majstorskom spoju »trivijalnog« i »sofisticiranog« Dinko Kreho promišlja probleme i mogućnosti transhumanizma, alternativne načine proizvodnje energije i granicu između umjetnosti i zbilje.


Lana Bastašić: Mlječni zubi

Mliječni zubi

Djeca, protagonisti nove zbirke kratkih priča mlade i nagrađivane hrvatske spisateljice, suočavaju se s mračnim i jezivim situacijama u obitelji, na ulici, u školi. Djeca koja su prebrzo odrasla ili im se brani odrastanje, djeca koju tuku i maltretiraju pa koja onda to rade drugima, djeca koja osjećaju bol koju ne bi trebala osjećati, djeca koja muče životinje. Svi su oni dio zanimljive lepeze likova koje poznajemo jer su nam možda susjedi, školski prijatelji ili rođaci, a svi kriju duboke tajne koje su, u ovoj maloj, ali snažnoj knjizi, izašle na vidjelo.


Ivan Vidak: Radio Siga

Radio Siga

U "skrajnutom" bačkom mjestu 1920. rodio se Kalman Gubica, kao "dijete ljubavi". Uskoro ostaje siroče na brizi lokalnim vlastima, no neće biti ni gladan ni žedan, jer je posao mjesnog dobošara kao skrojen za njega. Živi skromno, sam, bez obiteljske potpore i vodstva, onako kako zna. Neposredno prije nego što će burna zbivanja Drugog svjetskog rata okrenuti (i njegov) svijet naglavce, Kalman doživi udar groma a to ostavi neobične i sudbonosne posljedice koje će od tada glavnoga junaka gurati i vući stazama punim oscilacija, kroz svih sedam padeža "u specifičnoj deklinaciji života", sve do samoga kraja.


Franjo Nagulov: Bilo jednom na Divljem istoku

Bilo jednom na Divljem istoku

Četrdesetogodišnji Zlatko Srijemac suvremeni je proleter na rubu preživljavanja jer unatoč kvalifikacijama ne uspijeva dobiti stalno zaposlenje. Pokazujući kako izgleda suvremena zbilja provincijskog mjesta "koje se voli nazivati gradom", u kojem vlada nepotizam, glavni junak svojim životom potvrđuje dubinu brojnih društvenih problema. Posljedično nakupljena tjeskoba, razočaranje, depresija i beznađe zatvaraju mu sve mogućnosti za normalan život te on završi u psihijatrijskoj ustanovi.


Marija Skočibušić: Kraćenje razlomaka

KRAĆENJE RAZLOMAKA

Nagradu Na vrh jezika Marija Skočibušić je dobila na pragu punoljetnosti, kao sedamnaestogodišnjakinja, i to treba istaknuti iako je književnost sve prije nego biološka kategorija: njezin se karakter, štoviše, koliko god je to moguće opire vremenu. Dominantne teme Marijinih stihova istovremeno su za to razdoblje sazrijevanja specifične i posve univerzalne: toposi tijela, pitanja porodice, problemi vlastitog mjesta i identiteta, a njezin pjesnički izričaj formiran je prvenstveno iskustvima aktualnoga, živog i dinamičnog domaćeg pjesničkog polja. Kraćenje razlomaka razglednica je iz budućnosti našeg pjesništva, uvod u njegovu najmlađu generaciju koja još uvijek – autoričinim riječima – pripitomljava vlastiti jezik.


Igor Ivko: Nepovredivo mjesto

NEPOVREDIVO MJESTO

Nepovredivo mjesto, debitantska zbirka priča Igora Ivka, po mnogočemu je nesvakidašnja pojava na hrvatskoj književnoj sceni. Ne događa se često da neki mlađi autor tako autoritativno stupa u priču, balansirajući između motivskog realizma i duboko egzistencijalističkog stava prema svijetu, vlastitom pripovjednom zrelošću zaštićen od težine tematskog kompleksa odabranog za sižejnu obradu.
Mladić koji sahranjuje svog oca, radnici poludjeli od repetitivnosti uredskih poslova, od laži i besmisla svijeta, ljudi kojima je život tek počeo, a već ga moraju tražiti drugdje, u Njemačkoj ili Irskoj – samo su neki od antijunaka običnoga i svakodnevice s kojima bi se čitatelj mogao lako poistovjetiti. Kao što je Annie Ernaux u svome Mjestu tražila jezik kojim će opisati klasnu patnju djetinjstva i mladosti, Ivko će u svom Nepovredivom mjestu opisati one koji su barem jednom u životu pomislili kako život – pod sjenom neimaštine, razbijenih iluzija i uobičajenoga jutarnjeg besmisla sviju stvari – nije doli apsurd egzistencije, njegovo vječito ponavljanje.


Goran Duplančić: Vojna

Vojna

Sredina je 1991. godine, bratstvo i jedinstvo samo što nisu otišli u ropotarnicu povijesti, a mladići iz cijele Jugoslavije još uvijek zajedno služe vojni rok po vojarnama JNA razasutima diljem umiruće domovine. Zbog „izvanredne situacije“ u Hrvatskoj i Sloveniji sve jedinice JNA stavljene su u stanje pripravnosti, povijest se piše pred njihovim očima, a jedino što zanima tu gomilu jedva punoljetnih ročnika, naoružanih do zuba i nesvjesnih nadrealne situacije u kojoj su se zatekli, jest kako nadoknaditi izgubljenu vojničku godinu jednom kad odsluže svoje. Pozornica je postavljena, glumci su spremni. Radi li se o komediji ili tragediji? Teško je reći. No tako je uvijek kad na početku piše: temeljeno na istinitim događajima. Barbatus je nova domaća izdavačka kuća posvećena stripovima, a Vojna je njezin prvijenac. Domaći stripovi nasušno su potrebni, pogotovo kad su ovako dobri! Obavezno štivo!

Damir Karakaš rođen je 1967. u selu Plašćica kod Brinja u Lici. U Zagrebu je studirao Agronomiju, Pravo, Novinarstvo, a nekoliko godina radio je i kao novinar Crne kronike Večernjeg lista, u Splitu. Od 2001. živi u Bordeauxu u Francuskoj a od 2002. do 2007. u Parizu gdje se uzdržava sviranjem harmonike. U Parizu na Novoj Sorboni studira i Francuski jezik, izvodi performanse, te izlaže konceptualne radove. Još kao tinajdžer objavljuje karikature i crteže u brojnim novinama u bivšoj Jugoslaviji, a nagrađen je i s nekoliko uglednih nagrada za karikaturu. Objavio je knjigu putopisa Bosanci su dobri ljudi (1999.), roman Kombetari (2000.), zbirku priča Kino Lika (2001.), roman Kako sam ušao u Europu (2004.) zbirku priča Eskimi (2007.), roman Sjajno mjesto za nesreću (2009), zbirku priča Pukovnik Beethoven ( 2012)., te roman Blue Moon (2014). Po knjizi Kino Lika redatelj Dalibor Matanić snimio je istoimeni film, višestruko nagrađivan u Hrvatskoj i inozemstvu. Dramu Skoro nikad ne zaključavamo u sklopu predstave Zagrebački pentagram, na scenu ZKM-a postavio redatelj Paolo Magelli (2009). Po romanu Sjajno mjesto za nesreću, u režiji Dalibora Matanića, na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Rijeci, postavljena je i istoimena drama ( 2010). Dramu Snajper na scenu ZKM-a postavila redateljica Franka Perković (2013.), a u Abidjanu, u Obali Bjelokosti redatelj Ivica Buljan (2013.) Živi u Zagrebu.

BIBLIOGRAFIJA

Knjiga putopisa „Bosanci su dobri ljudi“ (1999.), Samizdat, Split.
Roman „Kombetari“ (2000.), Samizdat, Split.
Zbirka priča „Kino Lika“ (2001.), Gethaldus Optika, Zagreb.
Roman „Kako sam ušao u Europu“ (2004.), Ghetaldus Optika, Zagreb.
Esej „Kako sam preživio crnu“ u knjizi „Pisci o pisanju“ (2005.), Vuković - Runjić, Zagreb.
Zbirka Priča „Eskimi“ (2007.), Profil, Zagreb.
Roman „Kako sam ušao u Europu“ (2008), LOM, Beograd.
Roman „Sjajno mjesto za nesreću“ (2009.), Sandorf, Zagreb.
Eskimi na arapskom, Dar El Kalema (2010.), Kairo.
Kino Lika i Eskimi na slovenskom, Literarno – umetniško društvo Literatura (2011.), Ljubljana.
Sjajno mjesto za nesreću, B92 (2010.), Beograd.
Sjajno mjesto za nesreću na makedonskom, Makedonska reč (2011.), Skopje.
„Kino Lika“ na češkom, Dauphin (2012.), Prag.
„Sjajno mjesto za nesreću“ na češkom, Doplink (2013.), Brno.
„Sjajno mjesto za nesreću“ na njemačkom, Dittrich Verlag (2013.), Berlin.
„Zbirka priča „Pukovnik Beethoven“,(2013.), Sandorf, Zagreb.
Esej „Kako sam ušao u Europu“, u njemačkom u književnom časopisu Neue Rundschau, Fischer Verlag (2013.)
Priča „Ja sam“ iz Pukovnika Beethovena u američkom književnom časopisu Mcsweeney' Quartlerly iz San Francisca(2014.)
Roman „Blue Moon“, (2014), Sandorf, Zagreb.
Roman „Blue Moon“,(2014), LOM, Beograd
Roman „Sjećanje šume“, (2016), Sandorf, Zagreb

Roman "Proslava", (2019.), OceanMore, Zagreb

Dobitnik tportalove književne nagrade za najbolji hrvatski roman 2020. godine za roman "Proslava" (2019., OceanMore, Zagreb)