Prodajemo u različitim okolnostima i različitim vrstama kupaca - kada im nešto nedostaje i nešto od nas traže, kada mi mislimo da im nešto treba i pokušavamo ih uvjeriti u to, čak i kada znamo da kupac nečega ima previše, ali moramo preživjeti… Kako Eskimu prodati kupaće, pitanje je za milijun dolara u kojem se sada i ja nalazim jer vam pokušavam reći da pročitate knjigu “Rijeka Sava u povijesti”. Ako ste iz Rijeke, Sava vam se vjerojatno čini dalekom, stranom, nebitnom… Ako živite blizu Save, možda ne vjerujete da nešto kao rijeka može imati povijest. Doduše, čak i u riječkom kraju, riječ “Sava” živi na različite načine - pripiti na zabavama možda pjevamo poznati hit Plavog orkestra, stariji se sjećaju da su pušili cigarete Sava iako su neke koje su nosile ime prema drugim rijekama bile još poznatije, a mnogi se danas voze na gumama “Sava”. Znamo i poneku povijesnu ličnost koja se zvala Sava, npr. Sava Kovačević.

Nakon relativno neformalnog uvoda moramo reći nekoliko ozbiljnih činjenica o knjizi. “Rijeka Sava u povijesti” zbornik je radova koje je objavio Hrvatski institut za povijest - Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje”, a koji su izloženi 2013. godine na skupu u Slavonskom Brodu. Bio je to prvi skup takve vrste u Hrvatskoj, što znači da se prvi put u središte interesa cijele jedne znanstvene konferencije stavila povijest jedne rijeke. Dio je to trenda snaženja istraživanja povijesti okoliša kojom se u Hrvatskoj bavi nekolicina povjesničara, a pokrenule su se i neke značajne izdavačke inicijative poput časopisa Ekohistorija. Izdvajamo dio tema o kojima je u zborniku riječ - “Sava, rijeka koja spaja - slika Save u duhovnoj kulturi kasnoantičkih rimskih središta”, “Reka Sava u srednjovjekovnim narativnim vrelima”, “Grad na rijeci ili pored nje. Srednjovjekovni Zagreb i rijeka Sava”, “Savske vodenice na području brodskog Posavlja”, “Čovjek i okoliš na granici: Sava okosnica života, razvoja i odnosa”, “Mornarica Nezavisne Države Hrvatske na rijeci Savi”, “Savsko priobalje u Beogradu između dva svetska rata - urbanistički i arhitektonski razvoj”. Izbor naslova dočarava povjesničarsku i tematsku širinu te ilustrira samo dio područja o kojima možemo razmišljati kada poželimo istraživati povijest neke rijeke. U konačnici, možemo zaključiti da u rukama imamo 603 stranice ozbiljnog znanstvenog povjesničarskog teksta koji je baza daljnjih istraživanja.

Značenje knjige na tome ne staje. Jedna druga Rijeka, i to grad, Europska je prijestolnica kulture za 2020. godinu te među ključnim temama koncepta ima i vodu. I pitanje je kako ćemo ispisati povijest Rječine, Riječkog zaljeva, kiše (...) koja pada nad Rijekom te koji će nam inovativni pristupi u tome pomoći. “Rijeka Sava u povijesti” knjiga je za sve one koje zanima povijest okoliša, granica, vode te koji iz toga žele graditi neku novu sadašnjost.