Moram priznati, potpuno antiknjižničarski, za ovu rubnu temu zainteresirao me film “Događaj” (The Happening), i to nekako suptilno kao što i priliči takvoj temi. Počela sam, uz golemu količinu dnevno pretumbanih knjiga u Središnjem odjelu, primjećivati knjige o biljkama, drveću, prirodi, i to ne popularne knjige o vrtlarstvu i uzgoju, već one o njihovom unutrašnjem životu.

Unutrašnji život biljaka... To uopće ne ulazi u naše općeznanstvene spoznajne okvire, naš uobičajeni diskurz o biljnom svijetu, pa ipak sve se više znanstvenika upravo tom temom bavi, istražujući mogućnosti i dosege komunikacije biljaka.

“Vjerojatno će vas pomalo iznenaditi, a možda čak i blago uznemiriti otkriće da biljke znaju kad ih se dodiruje. Ne samo što znaju kad ih se dodiruje, nego i mogu razaznati vruće i hladno te znati kad se njihove grane ljuljaju na vjetru. Biljke osjećaju izravan kontakt: neke biljke, poput loze, počnu ubrzano rasti čim dosegnu objekt, poput ograde, oko kojega se mogu omotati, a venerina muholovka namjerno zatvara čeljusti kad kukac sjedne na njezine listove.” (Daniel Chamovitz: Što biljke znaju)

Istraživanja pokazuju da i biljke komuniciraju upozoravajući se međusobno o nadolazećoj opasnosti. Pritom luče kemikalije, mijenjaju temperaturu, pričaju šušteći uz vjetar, ali i raznoraznim drugim, tihim taktikama. Usto, biljke osjećaju dodir, otpor, toplinu naših tijela kao i frekvenciju naših glasova, a reagiraju i na naše štetne nusproizvode.

U filmu “Događaj” (The Happening) upravo se to i događa, biljke razvijaju specifičnu kemiju kojom se bore protiv invazivnog neprijatelja, a taj je neprijatelj u ovom slučaju čovjek. Lučenjem suptilnih kemikalija i međusobnom komunikacijom utječu na živčani sustav čovjeka čije ih ponašanje ugrožava, ali i dovodi u opasnost cijeli planet.

„Razmislite o ovome: biljke vas vide. Štoviše, biljke neprestano promatraju svoje vidljivo okruženje. Biljke vide da im se približavate i znaju kad stojite nad njima. Znaju čak i imate li na sebi plavu ili crvenu košulju. Znaju jeste li oličili kuću ili pomaknuli njihove lonce s jedne strane dnevne sobe na drugu. Biljke, dakako, ne “vide” slike kao što ih mi vidimo. Ne razaznaju proćelavog sredovječnog muškarca s naočalama i nasmiješenu djevojčicu sa smeđim kovrčama. Ali vide svjetlost na mnogo načina i u bojama koje mi možemo samo zamišljati.“ (Daniel Chamovitz: Što biljke znaju)

Susrećemo se s vrlo zanimljivim konceptom ako razmislimo o tome da biljke zasigurno utječu na naše raspoloženje u pozitivnom smislu, no mogu li utjecati i u onom negativnom? Primjerice pri napadu gusjenica, one luče specifičan repelent koji je gusjenicama izrazito neugodan pa one biljku zaobilaze u širokom luku. Zamislite samo da takav učinak mogu imati na čovjeka! Ono čega smo svjesni i što nas može svjesno odbiti njihov je neugodan miris, bodljikavost, otrovnost, ali dalje od toga? Utječu li na nekoj finijoj razini na našu svijest, komuniciraju li s nama?

Odgovore na ta i slična pitanja možete pronaći u sljedećim knjigama:

- Daniel Chamovitz: Što biljke znaju: čudesno putovanje u osjetilni svijet biljaka

- Colin Tudge: Tajni život drveća: kako živi i zašto je važno

- Peter Thompkins, Christopher Bird: Tajni život biljaka

- Josep Vila i Tronchoni: Biljke učiteljice

- Tomo Vinšćak: Vjerovanja o drveću u Hrvata