Knjiga je to zapravo o osobnom iskustvu. Pisanjem knjige autor je odlučio javno podijeliti svoju priču nakon dobrih rezultata u pristupu liječenju multiple skleroze te proširiti spoznaju o presudnom utjecaju hrane u svladavanju autoimunih bolesti.

Nije to bilo klasično predstavljanje zato što nam je autor uz pomoću "prezi" prezentacije predstavio temeljna načela Paleo prehrane. Budući da je arheolog po zvanju, koncept prehrane paleolitskog čovjeka, po kojem je Paleo prehrana dobila naziv, bio mu je lako razumljiv – jednostavno se u mislima samo treba prebaciti u okruženje u kojemu nema uzgojenih biljaka, posebno žitarica, u kojemu se jede samo ono što je u prirodi dostupno: samonikle biljke i divlje životinje. Paleolitski je čovjek lovac čiji je organizam prilagođen mogućnostima njegova okruženja. Nakon uspješnog ulova meso je kao izvor hrane ponekad trebalo učiniti čovjeka sitim sve do sljedeće sretne prilike. Ne treba zaboraviti da su načini lovljenja životinja bili puno primitivniji, ali vjerojatno i manje učinkoviti negoli danas. Međutim, prehrambeni sustav paleolitskog i današnjeg čovjeka zapravo se uopće nije promijenio, samo su se promijenile namirnice koje jedemo te način života. Autoimunih bolesti u paleolitsko doba nije bilo, kao što nije bilo ni industrijske prehrane. Zapravo se one mogu međusobno povezati. Jedan je od najvećih neprijatelja zdravlja gluten koji se nalazi u većini žitarica. Zatim su tu biljne masti, krumpir, mlijeko i mliječni proizvodi i svi umjetni aditivi koji se kao pojačivači okusa i konzervansi nalaze u industrijski pripremljenoj hrani. Prehrambenu piramidu kakvu smo do sada znali zapravo treba okrenuti naopako. Što, dakle, treba jesti? Najviše treba jesti namirnice biljnog podrijetla. Crveno meso, jaja i masnoće životinjskog podrijetla sadrže mnogo zdravih nutrijenata. Voće sadrži šećer, a tijelo ne razlikuje šećere, pa i tu treba biti umjeren.

Simptomi multiple skleroze širokog su spektra (poremećaj ravnoteže, vrtoglavica, glavobolja, problemi s vidom, slabija pokretljivost mišićnog tkiva, oštećenje osjeta, umor, depresija, demencija).

Hana Rižovski Delogu autorova je supruga, psihologinja, ali i koautorica knjige, istaknuo je Denis Delogu. Obrazložila je cilj koji stoji iza pisanja ove knjige: već samim osvještavanjem jednostavnih činjenica zapravo možemo djelovati na kvalitetu našeg zdravlja i života. Njezino iskustvo rada s djecom koja imaju poteškoća u ponašanju potaknulo ju je da promatra i traži poveznicu između ponašanja i prehrane te je u više primjera uočila eskalaciju agresivnih ponašanja nakon slatkih večera. Otkrila nam je da emocije utječu na zdravlje, a izravno su vezane uz funkcioniranje probavnog sustava, a ne srca ili mozga kako se inače misli.

Publika je na ovome predstavljanju odista bila uključena u temu obogaćujući ga svojim iskustvom. Potvrdila je istinitost uspješnog smanjenja simptoma multiple skleroze, pa čak i autizma, svojim primjerima primjene Paleo prehrane.