Predavanje o "lažnom Holmesu": Što čitamo kad čitamo Sherlocka Holmesa u prijevodu?
Ako upišemo „Doyle, Arthur Conan“ u katalog Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dobit ćemo 80 rezultata koji uključuju i pomalo neobične naslove s početka 20. stoljeća kao što su Grob u svjetioniku i Tajna mlade udovice...
Potonji se ponovno pojavljuju i kao naslovi objavljeni 2008. u izdanju Centruma iz Zagreba, uredno zavedeni u UNESCO-ov Index Translationum kao prijevodi djela A. C. Doylea i kao takvi otkupljeni u knjižnicama diljem Hrvatske.
Intrigantno predavanje pod naslovom "Što čitamo kad čitamo Sherlocka Holmesa u prijevodu" doc. dr. sc. Antonije Primorac održat će se u četvrtak, 10. 5., u 18 sati u Središnjem odjelu Filodrammatica Gradske knjižnice Rijeka.
Iako naslovi prijevoda rijetko kada jasno zrcale naslove originala, poznavateljima Doyleova opusa ovi naslovi daju naslutiti da se ne može raditi o prijevodu originala. Analizom teksta prijevoda, knjižničnih kataloga i arhiva A. C. Doylea u Portsmouthu, Velika Britanija, zaključeno je da se radi o preradbama popularnih njemačkih falsifikata iz serije Detektiv Sherlock Holmes und seine weltberühmten kasnije preimenovane – zbog copyrighta – u Aus dem Geheimakten des Welt-Detektivs. Objavljivani u pristupačnim svescima širom Europe, ovi tekstovi tiskani su i u Zagrebu od 1907. do 1933. u slovenskom, hrvatskom i srpskom prijevodu.
S obzirom na navedeno te na činjenicu postojećih prijevoda pripovijedaka i novela A. C. Doylea, predavanje analizira utjecaj „lažnih Sherlocka“ na recepciju kanona A. C. Doylea u Hrvatskoj i razmatra šire implikacije koje digitalizacija građe iz zatvorenog spremišta i proučavanje distribucije ovih prijevoda popularne književnosti u Europi ranog dvadesetog stoljeća imaju za suvremene teorije proizvodnje i distribucije svjetske književnosti.
Predavanje je dio programa uz Dan Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Antonija Primorac docentica je na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci i voditeljica radne grupe „Književna povijest i teorija“ COST akcije Distant Reading for European Literary History Europske komisije. Autorica je knjige Neo-Victorianism on Screen: Postfeminism and Contemporary Adaptations of Victorian Women (Palgrave Macmillan, 2018) i niza radova iz područja filmskih adaptacija romana devetnaestog stoljeća, odnosa adaptacija i prijevoda te kanadske književnosti. Uredila je i Antologiju kanadske kratke priče Život na sjeveru (Profil, 2009). Prije zaposlenja u Rijeci radila je na Sveučilištu u Splitu, a kao stipendistica prestižnih programa Fulbright i Chevening bavila se istraživačkim radom na New York University, Sveučilištu u Oxfordu i University College London.