Je li ovo biljka za početnike?

Postoji više mogućih odgovora, no praksa pokazuje da nije bit u pultu, nego u izdržljivosti same mladice. Neke uvenu čim ih ružno pogledate, a neke opstanu čak tako dugo da postanu voditeljašice (ili još veći grmovi). Kako biste odgovorili na ovo pitanje, odvojite nešto slobodnog vremena, posjednite svoju vlastitu pultašicu pred sebe i duboko se zamislite. Jesu li joj listovi široki i tamnozeleni? Viri li joj korijenje između polica? Klone li od umora čim otključate vrata? Na početku je najkorisnije dobro promatrati biljku, te se pobrinuti za osnovne uvjete za uzgoj (u nastavku), ali, s obzirom na to da se radi o povremeno prilično zahtjevnoj biljci, možda je bolje da prvo počnete s kaktusom.

Znakovi nametnika i štetočina

Biljku pultašicu potrebno je redovito pregledavati kako bi se rano zamijetili tragovi nametnika, štetočina ili zarazne pultaške bolesti poznate kao frnjenje. Dok svaka pultašica pokazuje sklonosti prema različitim problemima (iako su statikom, zglobovi i sustav za pokretanje nekako najčešći), frnjenje je opća pojava koja može zahvatiti svaku, pa i najbolje održavanu pultašicu. Posebice je često u jutarnjoj smjeni, krajem popodnevne smjene, u određeno doba mjeseca (prije plaće – a što ste i mislili?) i neposredno prije i nakon godišnjeg dopusta. Kako bi se što prije izliječilo i, možda, čak spriječilo širenje frnjenja, potrebno je dobro se brinuti za svoju pultašicu, smirivati je kad se uoče znakovi napadaja (kavom, vicevima ili mačjim videosnimkama) i, kad ništa drugo ne upali, smjestiti je u odvojenu prostoriju dok je ne prođe. (Mala napomena: i druge knjižničarske biljke pate od ovog sindroma, samo je kod pultašica nešto izraženiji, vjerojatno jer su najviše izložene korisničkim biljkama.)

Temperaturni i svjetlosni uvjeti

Pultašice preživljavaju u svim sobnim uvjetima (bibliobušice su i još otpornije!), no primjećuje se posebna osjetljivost na propuh i manjak svjetla. Ponavljamo, propuh i manjak svjetla ne znači da vam pultašica neće rasti, no time će se povećati šansa da vam pultašica završi u pohodu ljekarni i/ili ambulanti opće prakse. S druge strane, ovisno o godišnjem dobu, većina pultašica ne podnosi dobro ni vrućinu ni izravnu sunčevu svjetlost, pogotovo ako se radi o velikim prozorima – obavezno klimatizirati!

Prihranjivanje čokoladnim štapićima

Nije relevantno koja vrsta čokolade (pomaže ako je neka fina, s obzirom da su pultašice navikle na slatko u svako doba dana i noći, te znaju cijeniti dobru stvar) – samo je važno da je redovito! Iako ima pultašica koje na sam pogled čokoladnog štapića za dohranu dobiju osip, većina ipak pokazuje znakove dobrog napredovanja kad se, uz redovito zalijevanje (zvjezdicama), zemlja oko njih obogati molekulama čokolade. (U slučaju da istovremeno uzgajate više pultašica, kutije s manjim paketima poznatima kao keksići i više su nego dobrodošle.)

Presađivanje pultašice

Praksa je pokazala da biljke pultašice ne reagiraju pretjerano dobro na presađivanje, dogodilo se ono nekoliko dana, mjeseci ili godina nakon useljenja pultašice za novi pult. Također, pultašicu nije uputno presađivati ako je prošlo više od pet godina od zadnjeg presađivanja. Poznate po dubokom ukorjenjivanju, ove otporne biljne najrazgranatije rastu na domaćem terenu.

Treba li mi još jedna pultašica?

Ovisi od biljke do biljke – ali većina bolje raste u društvu! Pripazite da ne uzmete neki varijetet na koji je vaša biljka alergična, svakako pripremite probni vremenski rok i imajte strpljenja. Dvije biljke možda ne mogu otprve skupa rasti, ali, uz malo prilagodbe, nadmašit će svoje razlike i stvoriti veseo knjižničarski lug, da ne kažemo prašumu.

Tako da, ako razmišljate o nabavci još koje pultašice, ne dvojite o tome da je u društvu veselije, bez obzira na zaraznost frnjenja – vaši knjižnični prostori i korisničke biljke bit će vam zahvalni!

pult2