...izdvajanje knjiga s naših polica, ali s druge strane one su jedini način kako nastavlja živjeti njihovo djelo, misao, strepnje i nadanja. 

Nakon vijesti o smrti Predraga Matvejevića nemamo previše riječi koje možemo dodati - čitajte Matvejevića. Ne zato jer je preminuo nego jer je imao što reći.

2011_big

Druga Venecija 

U prvoj knjizi "Biblioteke izabranih djela Predraga Matvejevića" objavljena je ova knjiga-esej o Veneciji kakvom je vidi autor. Na samom početku knjige postavljeno je pitanje: "što se još može dodati povijesti ovoga grada a da to povijest više nije zabilježila?". Može se dodati malo - i mnogo! S mjesta "s kojih se poznata zdanja vide drugačije". I ne samo zdanja, već gondole, drveni stupovi koje polako uništava voda lagune, rđa, zalasci sunca.... Knjiga je ilustrirana brojnim vedutama (duborezi, bakropisi) iz raznih razdoblja povijesti Venecije.

Granice i sudbine: o jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije

Knjiga objedinjuje pisma, članke, eseje i zapise u kojima ovaj ugledni pisac analizira društveno-političku situaciju, osobe i pojave na prostorima bivše Jugoslavije, i to s tri vremenska aspekta - uoči, tijekom i nakon rata na spomenutim prostorima. Knjiga za koju Matvejević sam kaže da je "nastajala u nelagodi", napisana je dijelom u inozemstvu (s čestima navraćanjima u domovinu), pa i dio tekstova u knjizi proizlazi iz tog inozemnog korpusa, a dio, pak, iz domaćih glasila. Osim teme jugoslavenstva, autor se, među ostalim, dotiče i Slobodana Miloševića, Franje Tuđmana, opsade Sarajeva, smrti Zorana Đinđića, Makedonije, Slovenije…

46555

Istočni epistolar: inteligencija i disidencija

Novo, dopunjeno izdanje knjige iz 1994. u kojoj autor, u formi pisama ocu, izvješćuje o svojim dojmovima s nekoliko putovanja po Sovjetskom Savezu između 1972. i 1977. U knjigu su uključeni i drugi tekstovi koji se bave temama sovjetske političke povijesti i osobnim sudbinama ljudi koje je ona uništila. Kao intelektualac sklon velikoj tradiciji ruske kulture, umjetnosti i utopijske misli autor je razočaran političkim i svakodnevnim životom Sovjetskog Saveza ali i postsovjetske Rusije. U knjizi se na gotovo epski način spajaju utopija i duboka nesreća.

Kruh naš

Još jedno Matvejevićevo "putovanje" u kojem nam poklanja svoje srce i svoje znanje, "Kruh naš" povijest je svijeta i povijest kruha od iskona do naših dana.Nije to kronologija već antropološki,teološki,socijalni, filološki, likovni.....pristup mitu, književnosti i životu samom. Jer kruh na stolu ili samo u željama bit je života ili kako to lijepo kaže ciganska poslovica "kad bi siromaha tukli hljebom, poljubio bi im ruku".

Mediteranski brevijar 

Jedna široka tema dobila je u Matvejevićevoj knjizi zapravo obvezno pitanje koje bi trebalo navesti na riječ i djelo u vremenu. To bi trebao biti nastavak svih starih i sadašnjih maštanja koja traže nove autore i nova ostvarenja, da bi se svježim snagama napomenulo sve što pruža vjera u jug. Upravo ova Matvejevićeva knjiga može poslužiti kao prolegomena za obnovu jednog usmjerenja.

predrag-matvejevic-otvorena-pisma-moralne-vjezbe-slika-62074009

Otvorena pisma: moralne vježbe

Knjiga dvjestotinjak pisama poznatog hrvatskog književnika i publicista koje je uputio na adrese tadašnjih književnih i političkih moćnika ili organizacija, doslovni je reprint samizdata iz 1986. godine (u to vrijeme karakteriziran kao "šund i pornografija"). Pisma predstavljaju svjedočenje jednog vremena, promoviraju nesputano i slobodno iznošenje mišljenja, ali prije svega brane pravo na govor - što je autora dovelo na glas "kultnog" pisca. Obzirom da su mnogi od onih o kojima piše danas mrtvi (fizički, moralno ili politički) ova knjiga oblikuje jedinstveni dokument vremena sa stajališta uvjerenog ljevičara.

Razgovori s Krležom

Ovi su razgovori nastajali u relativno duljem razdoblju i temelje se na bilješkama koje je Matvejević sastavljao neposredno nakon susreta s Krležom, ali i na brojnim i opsežnim Krležinim intervencijama. Osmo izdanje ovih razgovora primjer je kako jednoga velikoga pisca kritički prikazati, a istovremeno sačuvati njegovo ljudsko dostojanstvo i stvaralaštvo jer u njima Krleža progovara kao „nedogmatski mislilac svjestan svojih pogrešaka, ali i pogrešaka komunističkoga pokreta“.

+

Tko je tu, odavde je: povijest milosti (s Borisom Gunjevićem)

Književnost i njezina društvena funkcija: od književne tendencije do sukoba na ljevici 

Gospodari rata i mira (s Vidosavom Stevanovićem i Zlatkom Dizdarevićem)

*opisi djela preuzeti su iz anotacija katalog.gkr.hr

Fotografije: Na predstavljanju knjige "Štakorbar" u izdanju Gradske knjižnice Rijeka