Izabrali smo djela s naših polica koja mogu pomoću u razumijevanju našeg novog EU ambijenta, ali nisu strogo vezana uz političko-ideološku dimenziju trenutka. Možda već u početku ovoga teksta možemo reći da kroz naslov proklamirana želja o politike lišenom putovanju Europom gotovo nikada ne može dočekati svoje ostvarenje jer je riječ o društvu čija političko-ideološka dimenzija izvire čak i onda kada proučavamo npr. belgijski strip.

Walter Laqueur: Posljednji dani Europe

Život autora Waltera Laqueura najbolje ocrtava europsku kob proteklog stoljeća – čovjek je rođen u Njemačkoj, roditelji su mu stradali u holokaustu ne bi li on sam završio u Americi, postao ugledan profesor i povjesničar koji piše o kontinentu svog podrijetla. O ovom djelu nemojmo imati iluzije – izrazito je pesimistično, a Laqueur vidi Europu propasti, nestajanja, pretvaranja u muzej pri čemu najveći izazov vidi u integraciji doseljenika. I zašto ju onda preporučujemo u ovako svečanom trenutku kao što je ulazak u EU? Jednostavno zato jer ćemo se i mi sami vrlo brzo susresti s istim izazovima u kojima ćemo morati pokazati svoju zrelost i mogućnosti.

U pogledu mladih ljudi, jedan je vodeći berlinski imam rekao kako je put do džamije dug, a napasti su brojne. To se odnosi na drogu, kriminal, seks i druge napasti dekadentnog Zapada. Dekadencija je privlačna i zarazna.

Jacqueline Simpson: Evropska mitologija

Iako naslov djela u sklopu europskih previranja i beskrajnih analizi može zavesti na misao da je riječ o još jednom radu koji preispituje europske mitove o jedinstvu i sl., u središtu pažnje je srećom prava mitologija. Nešto starije izdanje rad je legendarne istraživačice Jacqueline Simpson kroz koji ćete detaljno saznati što stoji iza značenja bakinih priča o baba rogi pa do značenja vili, urokljivog oka i cijelog niza ostalih mitova i narodnih vjerovanja za koja niste ni znali da postoje. Zaključimo parafrazirajući hit Branimira Štulića Pit, i to je Amerika - Mit, i to je Europa.

Urokljivo oko može škoditi životinjama, naročito domaćem blagu, uništava usjeve i voćke, a potire i sreću lovcima i ribarima. Ukratko, svaka osoba, imovina ili aktivnost, važni ali podložni mijeni sreće, mogu biti izloženi djelovanju urokljivog oka.

Peter Bruckner: Tiranija kajanja

Peter Bruckner pripada uglednijim intelektualcima današnjice čije opaske bivaju prihvaćane kao naslovnice novina i časopisa. Kako i ne bi kada tezama uglavnom izaziva sporove obrušavajući se na odnos Zapada prema Trećem svijetu koji smatra karitativnim i neizvršenom integracijom različitih naroda unutar EU pri čemu vidi katastrofalnu situaciju. S Tiranijom kajanja Bruckner kao da je odlučio napisati motivacijski govor Europi jer čvrsto vjeruje da su europske zapadne zemlje zbog osjećaja krivnje razvile paralizirajući mazohistički odnos prema samima sebi. Svakako intrigantno.

Kontinent koji je već toliko puta u posljednji tren izbjegao pad u ponor i iznova se pridignuo, koji je iznova izrastao iz apokalipse Drugog svjetskog rata, nema razloga stidjeti se samoga sebe. Nužno je preokrenuti naš odnos prema prošlosti: ne doživljavati je kao izvor žalovanja, već kao vrutak samouvjerenosti.

Ur. Davor Dukić: Kako vidimo strane zemlje

Živjeti u Europi znači imati i snažan doživljaj i dojam o drugima što vrlo često određuje književnost, pročitano i upijeno kroz tekst. Zbornik Kako vidimo strane zemlje je okupio kremu europskih imagologa te postavlja metodološko-teorijske postavke proučavanja drugoga. Možda nedostaje konkretnog govora o Europi i nije za teoretski nepotkovane, ali je temelj da konkretniji govor započne jer se doista moramo pitati kako kroz književnost vidimo Nijemce, Engleze, Slovence...

Slika o stranim zemljama može se smatrati utopijskom kada skrene prema drugosti, predstavljajući drugost kao alternativno društvo, bogato potencijalima koje grupa potiskuje.

Predrag Matvejević: Mediteranski brevijar

Često se može steći dojam da je EU kontinentalan projekt dok su mediteranske zemlje "samo" neki dodatak koji pritom još i radi probleme s obzirom na proklamirani stereotip o "lijenosti" i "neodgovornosti". Matvejevićevo djelo je klasik, izdavan i prevođen diljem svijeta, ali i obvezna literatura o mediteranskom aspektu Europe. Matvejević je ujedno stvorio i uzbudljivu priču, povijesno djelo i čistu emociju kroz koje se Mediteran osjeća i razumije. S obzirom da mi ulazimo u EU kao mediteranska zemlja te da nosimo slojeve o kojima Matvejević piše ovo je pravi tren za uzimanje djela u ruke. 

Mediteran je rodio Evropu, dugo je bio veći i značajniji od nje, odavno više nije.

Robert Delort, Francois Walter: Povijest europskog okoliša

Ovo je vrsta povijesti Europe koju svakako vrijedi pročitati jer otkriva one njene dimenzije o kojima često govorimo najmanje, a zapravo su najvažnije. Stručni istraživači vrlo pedantno pristupaju izvorima pripovijedajući priču o europskom okolišu koje nema u udžbenicima povijesti. Djelo je posebno dramatično u elementima opisa razvoja nakon industrijalizacije kada se krajolik značajno i zauvijek promijenio bez previše kontrole. Stoga pitanje europske budućnosti možda nije pitanje deficitarnog budžeta već okoliša.

Slične preokupacije primjećuju se po cijeloj Europi. One pronalaze svoj cilj u logici pejsaža-muzeja: dijelovi teritorija koji se smatraju osobito zanimljivim po svojim estetskim i biološkim kvalitetama, izuzimaju se od planova za turističko i urbano uređenje.

Viktor Žmegač: Od Bacha do Bauhausa

Iako je fokusirana na njemačku kulturu, Žmegačeva knjiga mora biti jedan od stupova proučavanja EU s obzirom da je Njemačka jedna od njenih osnova. Ovo obimno i nagrađivano djelo s nevjerojatnom količinom podataka i priča o njemačkoj kulturi kulturna je biblija što dodatno ugodnijim čini Žmegačeva sposobnost sažimanja obilja materijala u stilski dopadljiv tekst.

Najdojmljiviji pokazatelji kulturnog razvoja u državnoj domeni podaci su o porastu broja sveučilišnih ustanova, znanstvenih instituta te dramskih i glazbenih kazališta. Zbrajaju li se podaci, prepoznaje se tradicija o kojoj je u ovoj knjizi često bilo govora. Riječ je o gotovo ravnomjernoj raspoređenosti kulturnih dobara i fenomena po cijelom njemačkom teritoriju

Viktor Žmegač: Majstori europske glazbe

Riječ je o još jednom Žmegačevom djelu, ali ne preostaje nam ništa drugo nego završiti sa zvukom lijepih melodija. Europa je iznjedrila prekrasnu klasičnu glazbu, a Žmegač to pretvorio i preveo u prekrasan tekst. Lagati se nećemo, ovo nije jednostavno djelo, ali je svakako jedinstveno i paneuropsko.

Svijet Čarobne frule u mnogočemu je nestvaran, bajkovit, a u isti je mah prožet sastavnicama suvremenih ideoloških zbivanja i tema. Mjesto je radnje Egipat, fantastičan, povijesno neodređen, dakle više maštovita dekoracija negoli zbiljski prostor.  

Fotografije: Francois Boucher