Pred početak Drugog svjetskog rata, 1939. godine u 27. broju časopisa Detective Comics premijerno se pojavljuje lik tajanstvenog Batmana. Pozitivan odjek publike učinio je da Batman već 1940. godine dobije vlastiti serijal koji uspješno traje i danas^[1]Iste se godine, u 38. broju časopisa Detective Comics, pojavljuje i Batmanov pomagač Robin..

Više je (ne)valjanih razloga zašto Batman ne gubi na popularnosti, no najveću zahvalnost za globalni nezaborav svakako ne duguje stripu, već brojnim filmskim ekranizacijama, naročito blockbusterima što su krcati specijalnim efektima. Kada se uspoređuju prve i najnovije priče o Batmanu, kvaliteta scenarija itekako varira i podložna je diskusijama. Nakon gotovo 80 godina postojanja serijala, napravljene su i vrhunske, i prosječne, i traljave epizode, budući da je mnoštvo ljudi sa sasvim različitim umjetničkim afinitetima i razinom talenta radilo na serijalu o kostimiranom borcu za pravdu.

Neugodna samoća

Mišljenje publike nije podijeljeno samo glede kvalitete stripa, već i brojnih ekranizacija. Dok jedni daju značajnu prednost Burtonovim igranim filmovima, drugi preferiraju ostvarenja Christophera Nolana u kojima se opisuju detalji iz Batmanove mladosti, počeci karijere heroja. Naravno, svi će se složiti kako Batman nije standardni superheroj jer nema specijalne tjelesne moći i natprirodne sposobnosti, već se oslanja na tehnikalije i odličnu tjelesnu formu. I najpovršniji poznavatelji priče o Batmanu znaju da se iza njega krije Bruce Wayne, markantni bogataš koji je u ranoj mladosti ostao bez roditelja pa stoga odlučio život posvetiti borbi protiv kriminala.

S kojim se problemima i dvojbama Bruce Wayne susreo na početku svoje karijere pravednika, detaljno opisuju grafičke novele Duga noć vještica (Fibra, 2015.) i Mračna pobjeda (Fibra, 2016.). Mračna pobjeda izravan je nastavak naslova Duga noć vještica u kojoj Batman muku muči s Praznikom, zločincem koji ubija za vrijeme praznika. Tužitelj Harvey Dent, koji je Batmanu velika potpora u bjesomučnoj borbi protiv kriminala, na kraju priče strada. Doduše, ne strada smrtno – kiselina mu nagrize pola lica, ali mu i nepovratno poremeti psihu, učini da prijeđe na tamnu stranu i završi u umobolnici Arkham, okružen brojnim psihopatima koje je upravo on tamo smjestio uz Batmanovu pomoć. Oba naslova potpisuju scenarist Jeph Loeb (1958.) i crtač Tim Sale (1956.), oba je naslova kolorirao Gregory Wright i oba naslova opisuju Batmanovu mladost. I scenarist Loeb i crtač Sale pokazali su značajan napredak u naslovu Mračna pobjeda – Sale se poigrava u kompoziciji, crtež mu je sigurniji, dok Loeb u svojem pripovijedanju prikazuje neugodnu samoću heroja prikazujući Batmana kao pojedinca koji je prepušten sebi samome.

Osim što je ostao bez čvrstog oslonca koji mu je bezuvjetno pružao tužitelj Dent, Batman sebe smatra odgovornim za Dentovu moralnu propast koji nakon nesreće djeluje na strani zla pod imenom Dvolični. Podrobnije se prikazuje i Batmanov odnos s kapetanom Gordonom te Gordonov privatni život koji pati zbog prirode posla. Gordon ima nezgodnu obiteljsku situaciju, odnosi sa suprugom Barbarom sve su loši, nedostaje mu sin, ali mu također i nedostaje skladna poslovna suradnja koju je ostvarivao s tužiteljem Dentom, tim više jer isti odnos ne uspijeva ostvariti s Janice Porter, Dentovom nasljednicom.

Iza lika vazda sigurnog Batmana krije se pojedinac koji je ionako sklon izdvajati se iz društva, odbija pomoć u borbi protiv razularenih, ekscentričnih zločinaca što preplavljuju grad koji vapi za stabilnošću. A protivnika u naslovu Mračna pobjeda ne manjka – mafijaške obitelji Falcone i Maroni, Joker, Pingvin, Enigma, Solomon Grundy, Strašilo i misteriozni Hangman koji sistematično ubija policajce, samo su djelići problema koji muče Gotham City i njegovog zaštitnika Batmana u čije pravične namjere šira javnost nema dovoljno povjerenja. Umiljata Catwoman nudi se Batmanu kao ispomoć u borbi protiv brojnih neprijatelja, što njega samo dodatno zbunjuje jer su mnogi njezini postupci redovno nepredvidljivi.

Trulež i metež

Batman revno nastoji unijeti red u pomahnitali grad, smanjiti razinu truleži i meteža što se samo gomila. Ne drži se uobičajenih protokola u borbi pa svojim nestandardnim postupcima zgraža i zapanjuje stanovništvo^[2]Kao strog istjerivač pravde, Batman je sklon nasilnim metodama poput, recimo, teksaškog rendžera Texa Willera i detektiva Harryja Callahana koji ne preza ni pred kim u svojoj borbi protiv negativaca.. Brižni batler Albert, koji je Batmanu nadomjestak za ubijene roditelje, usmjerava borca svojom smirenom racionalnošću. Dok se Batmanu povremeno dogodi greška u koracima, Albert je sigurniji u procjeni rizičnih situacija – Albert očinskim savjetima usmjerava Batmana, a upravo je moralna potpora te životno iskustvo koje Albert posjeduje ono što njemu najviše treba dok je pritisnut koktelom gorkih misli i osjećaja u kojima dominira pomahnitali Harvey Kent, donedavno blizak suradnik u borbi protiv bujajućeg kriminala. Ujedno saznajemo što je potaknulo Batmana da dječaka Dicka Graysona stavi pod svoje okrilje i napravi od njega vjernog pomagača koji sebi nešto kasnije nadjene ime Robin.

U pozadini ove napete kriminalističke priče nalazi se još jedna narativna razina što je krcata psihološkim studijama. Nije da se Mračna pobjeda temelji na akcijskim elementima, već prikazuje Batmana nasred ključne unutarnje prekretnice, kao zbunjenog, usamljenog borca kojeg kronično muči manjak samopouzdanja. Kreaciju Boba Kanea (1915-1998.) ^[3]U nastanku Batmana sudjelovao je i pisac Bill Finger (1914-1974.). Batmobile, Batcave, vizualne karakteristike (jedan od uzora po kojem je nastao lik Batmana bio je Fantom, glavni lik istoimenog strip serijala) te ime Bruce Wayne, Batmanu je dao Bill Finger. Također, Finger je sudjelovao u izgradnji likova kao što su Joker, Čovjek Pingvin i Robin, a samostalno je stvorio lik Čovjeka Kalendara. dopunjava Loebova kompleksna priča u kojoj Batman i poručnik Gordon nisu prikazani kao snažne sveznalice, već kao ranjivi ljudi što su skloni preispitivanju svojih postupaka i nisu uvijek zadovoljni konačnim rezultatima donesenih odluka.

Otvoreno predočavanje krhke ljudskosti ključni je adut što naslov Mračna pobjeda čini specifičnim i intrigantnim ostvarenjem^[4]Izuzetan primjer superjunaka što posrće u svojim borbama imamo u serijalu Daredevil. U pripovijestima koje potpisuje Frank Miller, Daredevil (iza kojega se krije odvjetnik Matt Murdock) gubi bitku protiv moćnog gospodina Fiska (Kingpin), kralja njujorškog podzemlja. Doslovno pada na koljena pod teretom silnih i vješto konstruiranih prepreka, ali kasnije ipak doživljava ovozemaljsko uskrsnuće duha i tijela.; klišeizirane i sadržajno šupljikave priče o svemoćnim, samouvjerenim superjunacima odavno ne drže vodu kod zahtjevnije publike koju realistični dramaturški elementi impresioniraju više od blještavila specijalnih efekata.