U Šibeniku radite na revitalizaciji stare urbane jezgre razvojem Urbanog centra. O čemu je točno riječ?

Revitalizacija stare gradske jezgre je iznimno složen, skup i dugotrajan proces. Jedan od projekta revitalizacije stare gradske jezgre jest osnivanje Urbanog centra. Kao dio transnacionalnog projekta JEWEL, u kojem je Grad Šibenik jedini hrvatski partner, a nositelj je grad Perugia iz Italije, cilj je inovativnim pristupom doprinijeti revitalizaciji stare gradske jezgre. Tijekom projekta napravljen je niz BtoB-sastanka, održano je 7 fokus-grupa, provedena anketa među stanovnicima stare gradske jezgre te građanima iz ostalih četvrti, napravljena analiza lokalnih potreba, izrađen niz tablica, grafikona, karata, napravljena tipologija urbanih centara u Europi, analizirana praksa revitalizacije starih gradskih jezgara na primjerima Torina, Bologne, Bruxellesa, Edinburgha te nakraju napravljen prvi u Hrvatskoj Urbani razvojni plan, otvoren Urbani centar i Urbani inkubator. Urbani centar je mjesto susreta građana, poduzetnika, institucija i gradske uprave gdje se raspravlja i dogovara o urbanim promjenama i zahvatima, a to je ujedno i dokumentacijski centar gradske jezgre te mjesto održavanja različitih radionica o staroj gradskoj jezgri.

Teče li taj proces uspješno i koje su prepreke po putu?

Projekti koji su sufinancirani sredstvima EU-a imaju striktno zadane rokove, pa su moguća minimalna kašnjenja što je slučaj i s ovim projektom - od početno predviđenih 18 mjeseci sva tri cilja - Urbani razvojni plan, Urbani centar i Urbani inkubator - realizirani su u roku od 20 mjeseci. Prepreka klasične vrste nije bilo, dapače, sve institucije i građani su pomogli u realizaciji projekta, najveći problem je bio nedostatak dokumentacije i strateških dokumenta jer u Hrvatskoj jedini obvezni dokument planiranja na lokalnoj razini je Prostorni plan Grada i Generalni urbanistički plan. Grad Šibenik još je usvojio i Strategiju Grada i to je sve. Mnogo toga je rađeno od početka, pa čak i najosnovnije stvari poput broja stanovnika u staroj gradskoj jezgri jer se popisni krugovi nisu podudarali s granicama stare gradske jezgre.

I Šibenik kao i mnogi drugi europski gradovi svoju priliku gospodarskog razvoja vidi u kreativnim industrijama. O kojim je točnije granama riječ te koji su potencijali? Pretpostavljam da razvoj ovisi o kapacitetima zajednice i o već postojećim razvijem sektorima/kreativcima. U čemu Šibenik može biti distinktivan?

Kreativne industrije su u projektu JEWEL upravo identificirane kao vrsta poduzetništva koja može egzistirati u zaštićenim urbanim središtima i doprinijeti poslovnoj obnovi povijesnih središta koja postaju monokultura turizma. S obzirom na veličinu Hrvatske u globalnom gospodarstvu kreativne industrije su tržišna niša gdje se može ostvariti potencijal rasta i razvoja. Postoje brojni pojedinci i udruge na području grada Šibenika iz sektora kreativnih industrija koji su postigli zapažene rezultate, ali nisu umreženi i nisu imali institucionalnu podršku, stoga Urbani inkubator osim što potiče poduzetnike početnike i potencijalne poduzetnike kroz subvencionirani zajednički radni prostor radi na formiranju mreže suradnje i kontakata kako između kreativaca međusobno tako i s sličnim centrima u Europi i svijetu. Šibenik nudi institucionalnu podršku, ali i smještajući centar u povijesnu jezgru šalje poruku o važnosti spajanja kulturno povijenog nasljeđa i budućnosti koju razvijaju kreativne industrije.

Čini li vam se da govoriti i razvijati kreativne industrije u kontekstu ovakve porezne represije i pritisaka na bilo kakav oblik poduzetništva, skupoću rizika i eksperimentiranja ima uopće smisla? Čini mi se da imamo dosta talenata i želje, ali je teško od toga razvijati posao dok nisu zadovoljeni uvjeti tipa višestruko manje porezno opterećenje, oslobođenost od davanja, logistička pomoć javne uprave... Inače se uglavnom događa da kreativci odluče pronaći sreću negdje drugdje...

Od samih početak teze su da se ništa ne isplati raditi, da nema novaca, da su porezi visoki, a potpore male, administracija troma i sl. Sve projekte koje radi Upravni odjel za gospodarstvo poduzetništvo i razvoj Grada Šibenika pokazuju da inicijativa i dobra volja mogu riješiti mnoge probleme i prepreke i da nedostatak sredstva uspješno rješavamo povlačenjem sredstava iz EU-fondova. Upravo završeni projekt revitalizacije tvrđave sv. Mihovila, koja je dobio nagradu HTZ-a za atrakciju godine s više od 100 000 posjetitelja, pokazuje da se i najsloženiji projekti mogu realizirati i da rezultati neće izostati ako je ideja dobra, realizacija uspješna i provedba prepuštena ljudima koji imaju volju i znanje da rade.

Postoji li već interes za Urbani centar i kakve su prve reakcije?

Postoji zanimanje građana i poduzetnika, s prvim konkretnim stanarima Urbanog inkubatora očekujemo veću živost centra, a s vremenom bi Upravni odbor centra trebao preuzeti vođenje tako da Urbani centar postane neovisan o gradskoj upravi. Prve reakcije su dobre, kao uostalom na čitav projekt revitalizacije stare gradske jezgre, ali napominjem da je stvarno riječ o dugotrajnom procesu koji zahtijeva koordinaciju stanovnika, poduzetnika i gradske uprave.

Otvorili ste centar, vjerojatno ne slučajno, predstavljanjem 3D-printera, koji je upravo proizveden na Zlarinu. Postoje li kakvi posebni planovi upravo u smislu rada s 3D-print-tehnologijom te kako vam se osobno čini perspektiva tog područja?

Poticaj kreativnim industrijama uz zajednički radni prostor su predavanja i radionice koje će organizirati Urbani centar, ali i tehnika koju pojedinci ne mogu kupiti jer nije ekonomično da za izradu pojedinog prototipa pojedini poduzetnik kupuje uređaje poput 3D-printera. Želja nam je da Urbani centar opremimo upravo takvom opremom i stavimo je svim građanima na korištenje.

13292-v

Fotografije: sibenik.hr