Kada razmišljamo o volontiranju i volonterstvu, javljaju nam se prve asocijacije na nešto pozitivno, dobro, želju da se nekome pomogne i učini nešto dobro. Volonterstvo je kao dobrovoljna aktivnost prije svega sloboda izbora, a sloboda jest osnovna težnja ljudske civilizacije i obilježje demokracije. Volonterstvo je jedan od najsnažnijih elemenata koji doprinose razvoju i oblikovanju demokratskih promjena u svakom društvu te je važan dio svakoga suvremenog društva.

Osim toga, volonterstvo u sebi sadrži potencijal izgradnje solidarnosti kako bi oni koji imaju otežane životne okolnosti postali ravnopravni članovi zajednice. Volontirajući imamo priliku pomoći drugima, ali i ukazati na probleme i potrebe oko nas.

Temelj pozitivnih promjena u društvu

Tijekom godina postaje sve očitije kako potencijal volonterstva igra sve važniju ulogu u pronalaženju rješenja za različita društvena pitanja. Mnoge države počinju cijeniti doprinose volontera u društvenom i ekonomskom razvoju. Volontiranje utječe na sva područja djelovanja, od obrazovanja do zaštite okoliša, socijalne politike i pravosuđa. Uloga volontiranja povezuje privatnu domenu volontera i širu sferu državnoga i poslovnoga sektora. Volontiranje osnažuje pojedince, izgrađuje osjećaj solidarnosti, potiče na sudjelovanje, štiti ranjive skupine od ekonomske, društvene i političke marginalizacije. K tome, ono ima potencijal jačanja kohezije u društvu.

„Najsretniji je onaj čovjek koji je učinio sretnim najviše drugih ljudi.“ Denis Diderot

Volontiranje je jedan od načina na koji ljudi bez obzira na nacionalnost, religijsku pripadnost, socioekonomski status i dob mogu doprinijeti stvaranju pozitivnih promjena u društvu.

Postoje različita tumačenja i razumijevanja volonterstva i volontiranja. Ona su usko vezana uz tradiciju, kulturološke prilike te društveni kontekst u kojem se određena država nalazi. Sve službene definicije volonterstva i volontiranja uglavnom karakteriziraju tri iste dimenzije.

• Volontiranje je aktivnost na koju se pojedinac odlučuje dobrovoljno.
• Volontiranje je neplaćeno, ne uključuje nikakvu financijsku nadoknadu.
• Volontiranje se provodi za dobrobit drugih (što ne uključuje obitelj i prijatelje) u organiziranom okruženju.

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu u Hrvatskoj (NN 22/13), volontiranjem se smatra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za zajedničku dobrobit, a obavljaju ih osobe na način predviđen ovim Zakonom, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu volontirati se može u udrugama, zakladama i fondacijama, ustanovama i u svakoj drugoj pravnoj osobi iz čijeg osnivačkog akta proizlazi da nije osnovana s ciljem stjecanja dobiti (neprofitna pravna osoba).

Europska godina građana

Aktivno se građanstvo u Europskoj uniji tumači na više načina te je tako 2011. godina bila određena kao Europska godina aktivnog građanstva kroz volonterske aktivnosti, odnosno kao „Europska godina volontiranja“, 2012. kao „Godina aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti“, a 2013. kao „Europska godina građana“.

Kako bi promovirala aktivno građanstvo u svim svojim oblicima te obilježila 20. godišnjicu utemeljenja građanstva Europske Unije u okvirima Ugovora iz Maastrichta, Europska komisija predložila je da se 2013. godina proglasi „Europskom godinom građana“. Glavne europske organizacije civilnog društva i mreže udružile su svoje snage i stvorile EYC2013 Savez (European Year of Citizens 2013 Alliance) da bi iznijele prijedloge usmjerene na pozicioniranje europskog građanstva u središte političkog programa Europske unije. U Savez su uključene i organizacije iz Hrvatske, koje će zajedno s Europskim kolegama promicati aktivnosti čiji je cilj djelovati na izgradnju Europske unije kao prijatelja građana, koja više ne bi bila ograničena samo na gospodarsku preokupaciju, koja bi olakšala i podržala različite izraze i promicanje aktivnog građanstva. Aktivno građanstvo znači prvenstveno aktivno uključivanje građana u sudjelovanje u životu svoje zajednice, a time i u demokraciji, u smislu djelovanja i odlučivanja.

U potrazi za mjerama koje će dodatno potaknuti inkluziju, institucije Europske unije posebnu su pažnju usmjerile na poticanje volontiranja. Europski parlament proglasio je 2011. „Europskom godinom volontiranja“, koja je donijela brojne inicijative usmjerene na dodatnu promociju vrijednosti volonterstva i podizanja kvalitete volonterskih programa. Poseban naglasak stavljen je na doprinos volonterstva socijalnoj koheziji, a samim time i na značaj volonterstva za kvalitetu socijalnih programa usmjerene na osobe treće životne dobi.

Istraživanja su pokazala da su potrebe starijih za druženjem i aktivnošću izraženije od financijskih i zdravstvenih potreba, odnosno izraženost postojanja tih potreba naglašava jačinu njihove socijalne isključenosti. U posebnom su riziku od socijalne isključenosti starije osobe koje imaju slabo razvijene socijalne mreže.

Prilika za aktivno starenje 

Aktivno starenje koncept je kojim se posljednjih godina potiče i naglašava osobna odgovornost svake osobe u starijoj dobi. Europska komisija proglašava 2012. „Godinom aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti“ s ciljem promocije aktivnog starenja. Aktivno starenje znači starenje uz dobro zdravlje i aktivno sudjelovanje u društvu, veću ispunjenost na radnom mjestu, veću neovisnost u svakodnevnom životu i veću građansku uključenost. Koliko god stari bili, možemo imati svoju ulogu u društvu i dobru kvalitetu života. Izazov je u tome da se u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste golemi potencijali koje imamo čak i u dubljoj starosti. Europska godina promicala je aktivno starenje na tri područja:

• zapošljavanje
• sudjelovanje u društvu
• promicanje neovisnog života.

Jedan od načina aktivnog starenja svakako je i volontiranje. Ono je oblik društvene aktivnosti odnosno društvene participacije, a utvrđeno je da je socijalna integracija povezana sa subjektivnim osjećajem vlastite dobrobiti. Socijalna integracija odnosi se na to koliko je osoba povezana s drugim ljudima, a jedna je od mjera socijalne integracije broj socijalnih uloga – majka, radnik, supruga, volonter – koje osoba „igra“ u isto vrijeme.

Uloge imaju moć mijenjati način na koji je osoba tretirana, način kako se ponaša, što čini te samim time što misli i osjeća. Druga je mjera socijalne integracije broj „veza“ ili kontakata koje osoba ima s drugim ljudima. Dakle, volontiranjem dodajemo svom životu još jednu ulogu – ulogu volontera koji pomaže u stvaranju i jačanju socijalne mreže - smanjuje se izolacija i isključenost, a ima i pozitivne efekte na mentalno zdravlje.

Postoje različiti primjeri volontiranja starijih osoba i takvi primjeri ukazuju da većinu volonterskih poslova mogu izvršavati i volonteri starije dobi. Direktan rad s korisnicima, druženje s djecom, bolesnim i drugim starijim usamljenim osobama, podrška u organizaciji kulturnih događanja i humanitarnih akcija te razni administrativni poslovi samo su neki od poslova koje volonteri starije dobi mogu raditi.

Upoznavanje grada uz Centar tehničke kulture 

Dobar primjer uključivanja starijih osoba – umirovljenika - u volontiranje jest program „Upoznajmo svoj grad da bismo ga više voljeli“, koji je nastao na inicijativu polaznika tečaja informatike u Centru tehničke kulture Rijeka. Po završetku osnovnog tečaja pohađali su napredni tečaj za umirovljenike, a nakon edukacije uključili su se kao volonteri u programe za djecu i pomagali voditeljima radionica. U radu s djecom i sami su učili i razvijali se, završivši školu novinarstva i školu digitalne fotografije.

"Druženje s mladim, tj. mlađim osobama doprinosi da puno puta zaboravljam svoje godine (a nema ih previše), zaboravljam prisutne tegobe i veselim se svakom novom danu. Na jednoj konferenciji materijale sam dobila u vrećici s natpisom „Nikada niste prestari za... biti mladi u srcu“.

Program "Upoznajmo svoj grad da bismo ga više voljeli" osmislila je početkom 2011. godine stručna služba CTK Rijeka u suradnji s volonterkama i članicama sekcije CTK 50+. Program je namijenjen svim građanima, a provodi se na način da se jednom mjesečno, subotom prijepodne, organiziraju obilasci lokacija u gradu kako bi se korisnike upoznalo i educiralo o bogatoj kulturnoj, povijesnoj i industrijskoj baštini Rijeke. Također, volonteri organiziraju brojna predavanja o prigodnim temama vezanim uz gradsku baštinu.

U programu su od početka njegova provođenja sudjelovali volonteri svih dobnih skupina – volonteri CTK i CTK 50+ koji su osmislili i vodili projekt, stvorili bazu redovitih korisnika, utemeljili e-klub programa te vodili dio obilazaka po gradu. Njima su se u realizaciji stručnih vodstva priključile i volonterke udruge Pro Torpedo te sekcija za učenike CTK Rijeka koja je bila zadužena za dokumentiranje obilazaka te objavljivanje fotosadržaja i videosadržaja na web-stranici Centra i portalu Rijeka IN.

Preko 1000 sati volontiranja u Matici umirovljenika Hrvatske 

Matica umirovljenika Rijeke na godišnjoj razini ima oko 200 volontera, od toga je nekoliko desetaka dugoročnih volontera.

Predsjednica, dopredsjednik i tajnica Matice, koji likom i djelom predstavljaju Maticu, barem jednom tjedno imaju dežurstvo "na pola radnog vremena", pri čemu rješavaju tekuću problematiku u Matici. Isto vrijedi za 8 predsjednika klubova umirovljenika i njihove najbliže suradnike. Svi oni zapravo rukovode aktivnostima koje koriste ostali umirovljenici.

"Korist je obostrana jer na taj način ostaju društveno aktivni, preveniraju depresiju, proširuju svoju socijalnu mrežu i osjećaju se manje osamljeni. A navedeni su problemi pri vrhu liste mentalnih problema starijih Riječana.“

Radi se o administraciji, organizaciji izleta, rekreativnih, zabavnih, socijalnih i drugih aktivnosti. Jedan od njih dobio je 2010. nagradu „Volonter godine“, koju dodjeljuje Udruga SMART – Volonterski centar Rijeka u suradnji s Gradom Rijekom i Primorsko–goranskom županijom. Volonteri i volonterke Matice umirovljenika ostvare i preko 1000 sati volontiranja godišnje. Inače se umirovljenici najradije uključuju u neke radne akcije kao što su čišćenje okoliša, sadnja biljaka, uređenje zelenih površina i slično. To odgovara njihovim hobijima koji se često svode na vrt i okućnicu. Svjesni su da tako ostaju aktivni i to ih veseli.

Matica izlazi u susret organizacijama i udrugama koje traže volontere pa su njihovi članovi volontirali kao redari na autoutrkama, prodavači tombole, u vrtićima, bolnicama, na našim većim akcijama, u organizaciji rekreativnih natjecanja, u ekocentrima...

Jahanje i yoga uz volontere 

Dom za starije i nemoćne „Maksimir“ u svoj svakodnevni rad uključuje veliki broj volontera.

Od stotinu redovnih volontera, njih čak 40 starije je životne dobi. Volonteri u Domu vode različite aktivnosti za korisnike Doma: jahanje, nordijsko hodanje, boćanje, yogu, folklor, engleski jezik, kozmetički kutak, plesnu grupu i mnoge druge. Nekoliko volonterki starije životne dobi rade i na uredskim poslovima, dok program "Pomoć u kući" ima svoju zasebnu skupinu volonterki.

„Volonteri treće životne dobi žele prenositi svoja znanja i vještine, osjećati se korisnima, biti primijećeni među svojim vršnjacima i u lokalnoj zajednici, a volontiranje im u tome uvelike pomaže čineći ih dijelom aktivnog stanovništva svoje lokalne zajednice.“

Starost - budućnost?! 

Važno je napomenuti da su brojne studije zaista pokazale da volontiranje može vrlo povoljno utjecati na fizičko i psihičko zdravlje pojedinca, osobe koje pomažu drugima rjeđe doživljavaju depresiju, tjeskobu, imaju bolje samopouzdanje, nižu stopu smrtnosti, jači imunološki sustav, bolju kontrolu težine, krvnog tlaka, manju učestalost srčanih bolesti, osjećaju smanjenje kronične boli te imaju brže vrijeme oporavka od operativnih zahvata.

Prema publikaciji Europske fondacije za unapređenje životnih i radnih uvjeta „Volontiranje starijih u Europi“, Europa doživljava do sada neviđeno starenje populacije. Predviđa se da će se između 2010. i 2030. broj osoba u dobi između 65 i 79 godina povećati više od 30%, a u isto vrijeme broj osoba starijih od 80 godina povećat će se za 57,1%! Jedna od posljedica ubrzanog procesa starenja populacije jest i povećanje rizika od socijalne isključenosti, posebice starijih osoba koje su izašle s tržišta rada. Imajući u vidu ove činjenice te općenitu ekonomsku situaciju u svijetu i kod nas, jasna je važnost razmišljanja o strategijama socijalne inkluzije starijih osoba.

Volontiranje i/ili aktivni građanski angažman starijih osoba predstavlja jednu od značajnijih strategija za njihovo uključivanje u društvene tokove. Volontiranje starijih osoba rezultira dvostrukom dobiti: aktivnije i zdravije starenje za volontera i dobrobit za direktne primatelje volonterskih usluga. Volontiranjem se može izraziti i međugeneracijska povezanost i solidarnost, gdje i primatelji i davatelji volonterskih usluga unaprjeđuju kvalitetu svog života i razmjenjuju prednosti različitih životnih dobi.