Od studenog 1994. kad je sramežljivo otvorio oči, da bi 1995. već hrabro stao na svoje noge, Dječji odjel Stribor izgradio je do danas prepoznatljivu svoju sliku u javnosti – postao pravi centar dječje knjige i kulture u središtu grada. U proteklih 20 godina kroz njega je prošla rijeka Riječana, velikih i malih, a djeca s početka danas sa Striborom upoznaju svoju djecu – smjena generacija. Ili možda bolje: Stribor se voli od malih nogu i... doživotno.

I ne samo voli. Sa Striborom se živi i stvara. Možda je u tome tajna Striborova jakog identiteta – uključuje svoje članove u život knjižnice, djeca, mladi i roditelji predlažu, pomažu, smišljaju, zajedno s knjižničarima stvaraju svoje mjesto za kvalitetno slobodno vrijeme. Mjesto za kvalitetno odrastanje.

Striborovi hitovi

A u svoje slobodno vrijeme Stribor se sjeća svojih hitova...

Predškolske pričaonice (danas poznatije kao Pssst...priča!)

Od 1998. do danas najdugovječnija Striborova aktivnost koja je kroz vrijeme promijenila mnoga lica, ali dušu ne. Mnoge voditeljice i voditelje, ali ideja je ostala ista. Živi i danas. Kroz ovu su pričaonicu odrasla mnoga riječka djeca i s ove startne pozicije (razbuktane mašte, obogaćenog rječnika, razvijene socijalizacije, puni dobrih priča...) krenula u veliki svijet.

Na tragu uspješnih pričaonica s vremenom se razvio i razgranao cijeli jedan veliki Pssst... paket programskih aktivnosti za razvoj dječjeg govora, jezika i pisanja: Pssst...priča!, Psssst... čitamo!, Psssst...pišemo!, Psssst... Mala priča! Paket radionica u dijelu kojih sudjeluju i roditelji, kao partneri i pomagači.

Moja najdraža knjiga

Zametak je to kasnije pokrenutih i danas tako razvijenih čitateljskih klubova: razgovori tinejdžera o knjigama, tematski uvijek o drugoj knjizi s drugim predstavljačem-tinejdžerom. Sramežljivi su to bili počeci čitateljskih rasprava. Tinejdžeri su uz pomoć knjižničarke pripremali svoje male nastupe pred publikom-vršnjacima, predstavljali posebno im drage knjige, a publika je iz šutljive postepeno prerastala u raspravljačku, u otvoren razgovor o knjizi, jer brinulo se da u njoj budu i članovi koji su knjigu čitali. Kvalitetnoj raspravi pridonosili su i ciljano pozivani gosti – stručnjaci pomno birani prema temama ili žanrovima o kojima je u određenoj knjizi bilo riječi (seksualno zlostavljanje u obitelji, bolesti ovisnosti, fantastika...).

Poznati Riječani predstavljaju knjige svoga djetinjstva

Iz prethodnog „malog“ programa najdraže knjige izrastao je ovaj pažnji javnosti zanimljiviji – popularni naši sugrađani dobili su priliku prisjetiti se knjige koja je u djetinjstvu njih odredila i s tim sjećanjem upoznavali su djecu tijekom nekoliko godina u programu Mjeseca hrvatske knjige. Tadašnji gradonačelnik Slavko Linić prisjetio se Družine Sinjega galeba, radijska legenda Robert Ferlin i atletičarka Vera Begić istakli su Malog princa, a nogometaša Boška Balabana i današnjeg gradonačelnika Vojka Obersnela odredila je ista knjiga djetinjstva: Čudnovate zgode šegrta Hlapića. Damir Urban i ovom je prilikom bio drugačiji, te svoje odrastanje objasnio stripom Corto Maltese, a nekadašnja dogradonačelnica Vesna Lukanović nostalgično je sebe odredila Zlatokosom djevojkom. Glumica Olivera Baljak pustolovno je uživala uz Družbu Pere Kvržice, a bilo je tu još knjiga i još poznatih... i još puno nostalgičnih prisjećanja.

Otključani globus, Paralelni slalom, Ča? Ča?Ča?...

Suradnje, suradnje, suradnje s najrazličitijim, a možda malo manje javnosti izloženim ljudima obilježile su i druge Striborove programe.

Otključani globus izgradili su roditelji djece članova Stribora pristigli nam iz raznih zemalja – bilo je to upoznavanje drugih kultura i običaja iz prve ruke. Finska, Japan, Ukrajina, Australija, Gana, Njemačka, Belgija postali su nam puno bliži i zanimljiviji nakon ovih susreta.

Paralelni slalom – 100 najzanimanja preuzeo je naziv dviju popularnih knjiga (Ogurlić-Jurković, Balog), a bio je to dvoboj zanimanja: liječnik-veterinar, meteorolog-astrolog, frizerka-kozmetičarka, glumac-pekar... trudili su se osmašima pomoći pri odabiru budućih zanimanja.

Ča? Ča? Ča? pitala su se djeca kroz radionice čakavskog u kojima su s vremena na vrijeme upoznavali pisce (Ivanka Glogović Klarić, Rajka Šepić Jurdana, Žeželić Alić, Dragan Ogurlić...) i poznate čakavce (Karin Kuljanić, meštar Toni, Battifiacca...).

Playschool, Prime parole, Spiel mit, španjolska igraonica...

Radionice jezične raznolikosti, jer koliko jezika govoriš – toliko vrijediš.

Knjiškoteka

Veliki knjižni kviz za djecu i tinejdžere (Mala i Velika Knjiškoteka, za djecu i tinejdžere) sastojao se od prijava u knjižnici, pismenog prednatjecanja, velikog natjecanja, uz bodovni semafor, posebnu scenografiju u ideji i izvedbi Ive Matošića, voditelje-tinejdžere te posebne estradne goste (riječka scena)... Nekoliko godina za redom Knjiškoteka je bila središnje godišnje Striborovo zbivanje, velika radost.

Društvo mrtvih pjesnika

Na temelju zajednički odgledanog filma, skupina mlađih tinejdžera pokreće svoje poetske seanse. Nakon radnog vremena knjižnice, u mraku pod upaljenim lučicama, rađale se su nove pjesme, nova prijateljstva, prve ljubavi. Ovaj se program nikad nije ugasio, povremeno ako iz mraka knjižnice, uz blagu svjetlost svijeća začujete stihovanje, znat ćete da duh mrtvih pjesnika upravo tinja.

Mladi za mlade

Iz svega dosad spomenutog iznjedrio je projekt koji je obilježio Striborovo djelovanje. Nastao na inicijativu velike grupe tinejdžera koja je godinama gradila svoj odnos sa Striborom i njegove programske aktivnosti. Mreža vršnjačkih radionica zagospodarila je Striborom ali i šire. Prešla granice knjižnice (gostovanja po riječkim srednjim školama), grada (trening vođenja radionica po gradskim knjižnicama Zagreba, Zadra, Koprivnice, Bjelovara), države (suradnja s ljubljanskom Stripaonicom), kontinenta (nagrada za najbolji projekt na međunarodnoj knjižničnoj konferenciji u Buenos Airesu). Zasnovan na volonterstvu, razmjeni vještina i znanja, jačanju komunikacijskih kompetencija, projekt je svoj najveći uspjeh ostvario upravo ugradivši se u duh Striborova stvaranja – ostao je kao putokaz za sva buduća činjenja.

Neki trenuci projekta:

Korner za mlade – u formi dnevnog boravka otvoren kutak za mlade 13-19 u srcu Stribora.

Korner u gostima – trening volontera u knjižnicama u Koprivnici, suradničke radionice u Koprivnici, Zadru, Zagrebu, Bjelovaru, Ljubljani (Stripaonica), na Festivalu znanosti, po riječkim srednjim školama s radionicom rasprave Ajmo, goli!

Mladi za starije (osnivanje ogranka Hrvatskog čitateljskog društva – paket radionica, Županijsko stručno vijeće knjižničara Istarske županije – paket radionica, otvorenje novouređenog Ogranka Turnić – tinejdžeri iz projekta kao voditelji i sudionici programa otvorenja)

Mladi za mlađe (Škrljevo – paket radionica u zatvorenom i na otvorenom, Djed i Baka Mraz, Hokus-pokus, razgovori o najdražim knjigama...)

Volonteri-voditelji i pokretači projekta, te najistaknutiji pojedinci (Petra Mrša, Eliza Bertone, Zoran Užar, Eva Fućak, Vesna Kurilić, Iva Sušić, Larry Ambrozich, Tea Juretić, Una Rebić, Matea Pasarić, Iva Fabris, Saša Žic...)

Radionice (Ajmo goli!, radionica rasprave; Magic pen, radionica kreativnog pisanja; Book cafe Moljac, čitateljski klub; Surf, internet radionica; Teen Tea Time, engleska brbljaonica; Exodus, radionica kreativnog mišljenja; Patchwork, art&craft; Mimikum, dramska radionica; REZ, radionica kulturne konfrontacije...)

Ostali programi (FACE, mladi &uspješni; Imaš problem? Imam!, predstavljanja problemske literature i lijepe književnosti uz razgovor sa stručnjacima; Pišem, dakle jesam!, glasna čitanja vlastitih priča...)

Snimanje za Briljanteen (Book cafe Moljac, svi vodeći volonteri i predstavljanje koncepta projekta)

Europa i svijet u gostima

Tobby Litt, britanski pisac, autor, između ostalih, knjige Pjesme mrtvih klinaca, održao je radionicu kreativnog pisanja za tinejdžere. Tražilo se mjesto više. Po njegovim metodama tinejdžerke-polaznice vodile su poslije radionicu Magic Pen u sklopu projekta Mladi za mlade za svoje vršnjake.

Joan Bauer, američka spisateljica predstavila je svoje romane za tinejdžere i darovala ih Striboru.

Britanski veleposlanik odvojio je malo svoga vremena i posjetio tinejdžersku radionicu iz projekta Mladi za mlade Teen Tea Time.

Ra Page, tada mladi britanski urednik zbirki kratkih priča razgovarao je s mladima u Striboru u sklopu Festivala europskih kratkih priča.

Marie Johansen, švedska knjižničarka posjetila je našu knjižnicu prema preporuci svog mentora, tadašnjeg predsjednika žirija nagrade Astrid Lindgren iz Stockholma kako bi iz prve ruke naučila o radu s mladima u knjižnici i prenijela ga u švedske knjižnice. Bila je gošća projekta Mladi za mlade i sudjelovala je u Striborovom Tjednu teen radionica. Projekt Mladi za mlade bio je dvaput nominiran za nagradu Astrid Lindgren u kategoriji projekata za promicanje čitanja među mladima i predsjednik žirija je upravo njega procjenio vrijednim edukacije knjižničara.

S vremenom je Stribor odrastao i gradio neke nove priče...

Ilustrirana srijeda

Program likovnih radionica za djecu u kojima su gosti poznati hrvatski ilustratori djecu upoznavali svojim osebujnim stvaralačkim tehnikama: Zdenko Bašić, Marsela Hajdinjak, Tomislav Zlatić, Nikolina Manojlović-Vračar, Tomislav Torjanac, Ivana Guljašević, Dražen Jerabek, Hana Lukas-Midžić, Vojo Radoičić, Stanislav Marijanović, Andrea Petrlik-Huseinović, Lana Letović, Sven Nemet...

Divote izložbi u suradnji s građanima

Predivna interakcija s građanima koji su se kao istraživači vlastitih domova pretvorili u graditelje izložbi koje su na taj način imale dodatnu vrijednost: obiteljski predznak.

Divota prašine: izložba starih slikovnica (akcija Tražimo najstariju slikovnicu u gradu!)

Divota posvete: izložba knjiga s posvetama

Hlapićeva baština: divota svih Hlapićevih izdanja

Maja putuje kroz vrijeme: izložba slikovnica o Maji

Retro ilustracije: slikovnice uz koje su rasle naše mame i tate

Mali glagoljaši, Sfingine zagonetke i druge priče...

Putovanja u prošlost, upoznavanje s povijesnim pismima i mitološkim pričama osim što su važne, pokazalo se da su djeci vrlo drage. Budućnost gradimo na čvrstim temeljima.

Striborova tvornica

Laboratorij fantastike

Izrazito uspješna radionica kreativnog pisanja nastala idejom i pod vodstvom autora Zorana Krušvara, a odgojila i iznjedrila mnoštvo novih, mladih autora i nagrada. Iza sebe su ostavili i nekoliko objavljenih knjiga, objavljenih priča, zapaženo sudjelovali na raznim konovima, glasnim čitanjima, ugostili mnoštvo fantastičnih autora (Zoran Žmirić, Darko Macan, David Kelečić, Igor Lepčin, Dalibor Brozović...) koji su bili gostujući savjetnici kreativnog pisanja, ali i sami bili podvrgnuti kritici polaznika. Zanimljivo iskustvo, uspješni plodovi. Jedno je vrijeme LF djelovao i online, a kad je generacija stasala, lagano je svoju priču priveo kraju.

Mali kućni majstori

Mali likovnjaci pod vodstvom mladog likovnjaka Ive Matošića Striboru su dali pečat osobnosti i prepoznatljivosti. Udahnuli mu svoje duše na čijim krilima on sigurno leti i dalje.

Stripaonica

Posebno omiljena radionica. Broj sudionika, a time i strip-ovisnika stalno postepeno raste, najviše zahvaljujući nekoj tajnoj vezi između polaznika i voditelja koja prerasta u čvrstu sponu između djece, mladih, stripa i knjižnice. U neformalnoj atmosferi obogaćuje se znanje o stripu i razvija spremnost polaznika na pozitivnu kritiku i tolerantnost prema drugom i drugačijem izrazu. Moto Stripaonice bio je i ostao: Raditi stripove kakve i sami želimo čitati!

Sfingina zagonetka

Ljubitelji mitova i legendi posebna su skupina zaljubljenika u priče. Razaznaju se po sjetnom sjaju u očima dok zaneseno slušaju pripovijedanje poznatih i manje poznatih mitova, dok igraju knjiške igre nastale prema mitološkim pričama i motivima, ili kreativno stvaraju potaknuti svime što su čuli. I nije pritom važno jesu li mitovi grčki, keltski, japanski, nordijski..., bitno je da odvode daleko u prošlost u kojoj se zbilja miješala s fantazijom.

Book cafe Moljac, Čarobna kućica, Mali knjigoljupci...

Proizvodnja/izgradnja čitatelja od najranije dobi kroz tople i čvrste okvire čitateljskih klubova. Sudjelovanjem u čitateljskom klubu djeca grade svoje čitateljske stavove, uče izražavati svoje kritičko mišljenje, argumentirano raspravljati, iznositi dojmove, bogate rječnik, socijaliziraju se i u svakom pogledu strpljivo i sigurno razvijaju ljubav prema čitanju. Tijekom godine klupski pročitaju i rasprave deset pomno odabranih dječjih knjiga, a uz klupski pročitane knjige polaznici čitateljskih klubova redovito čitaju i knjige po vlastitom izboru. Ne preskačući ni one za lektiru. Predstavljaju knjige u razgovoru s piscima i urednicima u Tjednu dobre dječje knjige i drugim prigodama, vršnjacima preporučuju knjige koje vole čitati.

3D (is)printani

Nove generacije s novim stvaralaštvom: 3D printer kao hit novoga doba. Stribor kao mala tvornica. Gradska knjižnica Rijeka radi na razvoju stvaralačkog kutka za djecu u kojem se uz pomoć modernih tehnologija kao što je 3D printer uči oblikovanju i dizajniranju predmeta, osnovama rada 3D printera, programima za 3D modeliranje... Osnovni cilj je poticati stvaralačke vještine i način razmišljanja.  Stribor je i u trendu!  

Iskrice

Striborova biblioteka

Čine je sve one priče, pjesme, brzalice, brojalice, zagonetke, pitalice, istinite mozgalice koje su nas i dovele jedne drugima. One su nit poveznica i motiv za sva naša druženja. S vremenom su, iz klasičnog knjižničarskog niza neposlušno iskočile kojekakve. I Šašave (one koje otvaraju umove!), i Šumske (one za Šumu Striborovu), i posebne Za vježbače čitanja, pa Kvalitetno ilustrirane, Retrice (iz djetinjstva sad već djedova i baka), Vile, čarobnjaci, zmajevi, Mitološke priče, Znanje za najmanje i mnoge, mnoge druge....

I zvučne knjige. I ne samo knjige. Svrati po film, po glazbeni CD, po igru učilicu ili na društvenu igru. Svrati po nešto i nađi nekoga. Jer u Striboru nikad ne možeš ostati sam.

Autori u gostima

Dug je popis dragih pisaca, ilustratora, stripaša koji su sjedili na Striborovim  stolicama s bitnim naglaskom na tri točkice kojim završava popis. Daniel Kokić, Zlatko Krilić, Darko Macan, Hrvoje Kovačević, Silvija Šesto, Sanja Lovrenčić, Maja Brajko Livaković, Anto Gardaš, Nikola Pulić, Zvonimir Balog, Pajo Kanižaj, Željka Horvat Vukelja, Nada Mihelčić, Zoran Pongrašić, Ana Đokić-Pongrašić, Sanja Pilić, Mladen Kušec, Melita Rundek, Ljubica Kolarić-Dumić, Milan Osmak, Zoran Krušvar, Zoran Žmirić, Dalibor Brozović, David Kelečić, Igor Lepčin, Viviana Cesarec, Ksenija Grozdanić, Vesna Miculinić Prešnjak, Brankica Rebac, Iva Brčić, Sonja Smolec, Ksenija Sobotinčić Štropin, Ivica Bednjanec, Zdenko Bašić, Marsela Hajdinjak, Tomislav Zlatić, Nikolina Manojlović-Vračar, Tomislav Torjanac, Ivana Guljašević, Dražen Jerabek, Hana Lukas-Midžić, Vojo Radoičić, Andrea Petrlik-Huseinović, Stanislav Marijanović, Ivana Francišković, Gordana Ivković, Lana Letović, Sven Nemet, Manuela Zlatar, Jelena Pervan, Jelena Brezovec, Ema Shentzer, Josip Janković, Saša Jantolek, Morea Banićević...

Riječki Stribor

Stribor ima svog Stribora. Stribor Del Vechio član je Striborov od rođenja. I sa svojim imenjakom raste ruku pod ruku sve ove godine. Danas ih već ima 12. Pa koja se knjižnica može pohvaliti takvim kuriozitetom?

Preporuke knjiga na drugačiji način

Iz dana u dan Stribor se svojim članovima dodvorava na razne načine. Osluškuje potrebe, ispituje želje. I piše preporuke. Letke za ponijeti, tekstove na webu za pročitati. Roditeljima, vježbačima čitanja, vilenjacima/zmajevima/patuljcima, stripašima, dečkima i dečkicama, za topao zagrljaj. Istražite, možda je vaša želja već ispunjena. Ako nije, dajte da vidimo što se može učiniti.

Zajedništvo

Sve što radi, Stribor radi u zajedništvu. Sa svojim članovima – djecom, tinejdžerima, mladima, roditeljima, djedovima, bakama, kolegama knjižničarima, odgojiteljima, učiteljima, sa zajednicom i srodnim institucijama i udrugama, s vjernim i dugogodišnjim vanjskim suradnicima, studentima, volonterima, s prijateljima.

Dvije posebne uspješnice Striborove suradnje sa zajednicom:

Šuma Striborova - obiteljski važna i prepoznata akcija planinarenja i pričopričanja. Zajednički projekt Planinarskog društva Kamenjak i Knjižnice kojim se dvaput godišnje organizira akcija za građane – priča u prirodi i planinarska šetnja stazom na rubnom djelu grada, na Biviju, pogodnom za sve uzraste. Planinari nas sigurno vode šumskim stazicama, a Striborov zadatak je uvijek pronaći najbolje priče i najbolje pripovjedače za priče na livadama.

Pripovjedač/ica priča za laku noć u bolnici Kantrida drugi je najveći projekt u zajednici u kojem je Stribor suradnik i prevažni kotačić. Udruga Portić nositelj je ovog projekta koji okuplja dvjestitinjak volontera godišnje, a Striborova je uloga pripremiti sve njih za interpretativno čitanje priča i pomoći im pri izboru priča za čitanja djeci u bolnici.

Kruna svih Striborovih programskih igara kroz vrijeme svakako je Tjedan dobre dječje knjige - manifestacija nastala na Striborovoj vatrici, a daleko nadrasla njegove prostorne granice.

U svojoj 21. godini života Stribor se zadovoljno osmjehuje. Svoju je obitelj i prave prijatelje stekao polako, ali sigurno i u velikom, velikom broju. Svatko tko to uistinu jest, prepoznat će se u te dvije jednostavne riječi: obitelj i prijatelji.