(Zabrániti  (što)  svrš. <prez. zàbrānīm, pril. pr. –īvši, prid. trp. zàbrānjen> 1. a. narediti, zapovjediti, oglasiti itd. da se nešto ne smije činiti, ili da ne smije nastupiti neko stanje b.  staviti izvan zakona 2. odbiti da se dopusti)

 „Ne morate spaljivati knjige da biste uništili kulturu.  Samo natjerajte ljude da više ne čitaju.“

                                                                                                                                         Ray Bradbury

Upravo u ovoj rečenici leži smisao svih zabrana i optužbi prema pojedinim autorima i njihovim djelima. Knjige nam daju znanje, slobodu mišljenja i izražavanja, što su svi režimi tijekom povijesti nastojali imati pod kontrolom. Razlozi zabrana pojedinih knjiga su razni, no vrlo rijetko utemeljeni na zdravom razumu. Najčešće se radi o vjerskim dogmama, ideološkim uvjerenjima, političkim neslaganjima ili jednostavno ljudskoj gluposti.

Kroz povijest, u raznim dijelovima svijeta su i velika djela dječje književnosti bila zabranjivana i stigmatizirana. Donosim samo dio duge zabranjene liste, tj. poznatija djela koja su ujedno i prevedena na hrvatski jezik:

Pustolovine Huckleberryja Finna - Mark Twain

Knjiga je nakon tiskanja (1885.) zabranjena u mnogim gradovima SAD-a, jer sadrži više od 200 riječi koje su smatrane pogrdnima.

Harry Potter - J. K. Rowling

Serijal je zbog svog sadržaja koji uključuje magiju i vještičarenje bio zabranjen u nekoliko škola u SAD-u, jer vrijeđa konzervativne katolike. Jedna je od najzabranjivanijih knjiga na svijetu.

Bajke – Jacob i Wilhelm Grimm

Zabranjene su u njemačkim školama nakon Drugog svjetskog rata jer su tijekom Trećeg Reicha korištene za nacističku propagandu. Početkom 20. stoljeća bile su zabranjene i u osnovnim školama u SAD-u zbog previše nasilja, rasizma i negativnog prikaza ženskih likova.

Čarobnjak iz Oza - L. Frank Baum

Državne knjižnice u Chicagu zabranile su je 1928. jer ženu prikazuje u ulozi snažnog vođe što se „protivi Bogu“. Knjižnica u Detroitu zabranila je knjigu 1957. jer „nema značaja za današnju djecu“.

Charlie i tvornica čokolade - Roald Dahl

Knjižnica u Coloradu je 1988. zabranila knjigu jer propagira „jadnu životnu filozofiju“, a ranije je knjiga bila zabranjena 1964. zbog usporedbe Oompa Loompe s Afrikancima.

Dobro drvo / Dobro stablo / Drvo ima srce - Shel Silverstein

Ovu simpatičnu knjigu državna knjižnica Colorada zabranila je 1988. jer je njen sadržaj ocijenjen seksističkim.

Medo Winnie zvani Pooh - A. A. Milne

2006. g. zabranjena je u više gradova širom SAD-a jer su životinje koje govore iz nekog razloga ocijenjene kao „uvreda prema Bogu“. Knjiga je bila zabranjena i u školama u Turskoj, Rusiji, Velikoj Britaniji jer je lik Winniejevog najboljeg prijatelja, praščića, smatran uvredljiv za Muslimane i zato što knjiga „promiče nacizam“.

Alisa u Zemlji čudesa - Lewis Carroll

Navodno sadrži aluzije o seksualnim fantazijama i masturbaciji, što je bio razlog njene zabrane u učionicama New Hampshirea početkom 20. stoljeća. Tijekom '60-ih godina je zabranjena širom SAD-a zbog straha da će djecu potaknuti na zloupotrebu droga. Knjiga je bila zabranjena i u Kini 1931. jer „životinje ne mogu govoriti“.

Šarlotina mreža - E. B.White

Vrlo slično kako i kod medvjedića Winnija, nekoliko škola u Engleskoj zabranile su ovu knjigu u strahu da praščić Wilbur može biti uvredljiv za Muslimane. Nakon što se oglasio Muslim Council of Britain koji je smatrao da je to pogrešno tumačenje, knjiga je vraćena na police knjižnica gdje joj je i mjesto.


Dnevnik Anne Frank

Ova vrijedna knjiga koja svjedoči o nacističkom progonu Židova u Drugom svjetskom ratu zabranjena je u školama u Virginiji 2010. godine zbog „tematiziranja seksualnosti i homoseksualnosti“. Ranije je knjiga bila zabranjena u nekim američkim školama jer je „predepresivna“.

Etiketiranje pojedinih knjiga, kao „loših ili zabranjenih“,  dovodi do neugodnosti samim autorima pa čak i njihovim obiteljima. Upravo je to, na svojim leđima osjetila i autorica Bum Tomice Silvija Šesto. Sporna knjiga se našla pod povećalom javnosti kada su je vjerske udruge optužile za širenje pornografije.  No povjerenstvo Agencije za odgoj i obrazovanje ocijenilo je da Bum Tomica nije pornografija i da se opravdano nalazi na popisu (neobvezne) lektire za 4. razred osnovne škole. Knjiga je vraćena na police, no tko će vratiti neokaljan ugled Silviji Šesto? 

Najčešće zabrane nisu dugog vijeka, a optužbe autorima i djelima osigurale su veću čitanost no što bi ona možda ikad postigla.

Fotografije: „Forbidden Books“ Alexander Mark Rossi 1897.