Ekskluzivno, samo za najupornije i najstrpljivije čitatelje Magazina GKR-a ;) , ulovili smo Valentinu Miculinić (pljesak molim, a može i opće oduševljenje jer nije to bio baš lagan zadatak – trebalo je vrlo brzo trčati i poslužiti se pokojom čarolijom!), legendarnu voditeljicu ČK ČK-a (svi dakako znaju što to znači, je l' da? Je l' da?) i mladu nadu riječkog računarstva (pljesak divljenja i ohrabrenja ;)), vjerojatno usred čitanja "Izazova krvi", ili možda nakon nekog laganog programerskog zadačića, ali sasvim sigurno ususret velikom, okruglom 10. rođendanu njezinog i našeg (mog) omiljenog čitateljskog kluba iz Stribora.

Dakle, Valentina, jasno je svima, ali izrecimo to: bit će ovo intervju za 10!

Hvala Magazinu GKR-a što me ugostio, imate jako lijep studio. Posebno mi se sviđa rasvjeta. :D

Pa krenimo od početka: otkud sad cijela ova čarobnokućaška priča? Kome je palo na pamet da ju napiše, ili možda bolje, tko se to usudio da ju iščarobira? (Sjećaš li se uopće?) Iii još, još bolje, zašto? (Smijem upotrijebiti tvoj voditeljski zaštitni znak s klupskih rasprava, moooolim te? :D)

Bila jednom jedna mala djevojčica koja je voljela knjige i htjela se upoznati s drugom djecom njezinih godina koja su također voljela čitati. Čula je za jedan čitateljski klub zvan „Book Cafe Moljac“ koji je vodila Vesna Kurilić (autorica gorespomenutog Izazova krvi, iako tad to još nije bila :) ) u Striboru i odlučila mu se pridružiti, ali je to bio klub za tinejdžere, a ona je imala tek devet godina. I onda se zapitala zašto ne postoji čitateljski klub za djecu njezinog uzrasta i došla s tim pitanjem Vereni Tibljaš, koja je uvidjela da je djevojčica, naravno, u pravu i predložila joj da osnuje svoj vlastiti čitateljski klub. Pomogla joj je izabrati ime za njezin novi klub, zalijepiti plakate koje je djevojčica napravila, pobrinuti se da netko zapravo i dođe na prvi sastanak (koji je, naravno, pomogla i organizirati) i općenito učinila sve što je potrebno da se ta ideja i ostvari.
Otprilike godinu dana kasnije djevojčici je u pomoć stigla Sanja Alijević koja joj je od tog trenutka iz mjeseca u mjesec pomagala u vođenju čitateljskog kluba, kao što to radi i dandanas i bez koje Čarobna kućica sigurno ne bi toliko dugo „izdržala“.

Čekaj malo. Znači, ti možeš posvjedočiti (jer, iskreno, ja se baš uvijek ne usudim) da je nekad (u toj davnosti koje se pokušavamo prisjetiti) bilo djece koja su svojevoljno čitala nešto što nisu morala (!), a onda još svojom voljom dolazila u knjižnicu pričati s drugim takvim osobama o tome, družiti se ili što se već u tim knjižnicama radi?

Naravno da da, a naš popis članova kroz godine dokazuje da njih ima i pozamašan broj. Ako, pak, želite gledati i izvan ČK ČK-a, dokaz je nikad veći broj aktivnih čitateljskih klubova (u biti ih je najviše „odraslih“, ali i oni su nekad bili djeca ;)) po riječkim odjelima i ograncima.

I odgovorno tvrdiš da još uvijek ima mladih ljudi koji takvo nešto prakticiraju?

U odgovor na to pitanje možete se i sami uvjeriti (u slučaju da mi i dalje ne vjerujete) tako da dođete jednog lijepog petka u Dječji odjel Stribor na sastanak ČK ČK-a. :)

OK, djeluješ ozbiljno pa će ti se vjerovati. Doduše, neka ptičica cvrkuće da se ti neki mladi koji se povezuju s ČK-om bave i nekakvim larpanjem, što god im to bilo, i da se nalaze u neka neobična doba, a kruži priča da ih znaju sresti i izvan njihove baze u Striboru, negdje po gradu na nekakvim konvencijama, nekim noćima knjiga, muzeja, čega već, i sličnim opskurnim rabotama. Dakako, to mogu biti samo urbane legende, ali ti bi trebala znati pravu istinu. (Pitanje se nalazi valjda negdje između redaka? Aha, evo ga tu.)
    
Jeste li znali da je svaki petneaesti Riječanin potajno član ČK ČK-a? U redu, možda to baš i nije potpuno točna statistika, ali moglo bi se baš tako i pomisliti s obzirom na naše prisustvo na programskim događanjima po cijeloj Rijeci. Usprkos velu tajne koji okružuje naš čitateljski klub i njegove članove kao i mnoštvu mitova (koji su većinom čista izmišljotina: priča se, između ostalog, da sam ja viđena na otvorenju nekakve izložbe u kostimu zeca?? Glupost!), sve ove nabrojane „legende“ su potpuno točne.

Znači, Čarobnokućaši čarobiraju još negdje, nekako? (Možda bi bilo lijepo upozoriti ljude u slučaju da negdje nabasaju na nas, ha?)

Članovi ČK ČK-a, osim što najmanje jednom mjesečno imaju sastanak na kojem razgovaraju o knjigama, u stvarnosti se nalaze čak i češće, na spomenutim larpovima*, Dungeons & Dragons sesijama*, pa čak i kartanjima ( :o ), a znaju biti viđeni i na Rikonu (jednom godišnje), u busevima čitajući knjige (puno češće), a povremeno čak i s glavama u oblacima u blizini riječkog astronomskog centra i zvjezdarnice.
*za građane koje se ne bave nabrojanim opskurnim rabotama, kratko objašnjenje je da se se nalazimo i pravimo da smo netko drugi, kao što to djeca obično čine (nalazimo li se u dječjem odjelu ili ne??). Obično bude jako zabavno, moja preporuka za svakog tko nije previše ozbiljan.

Razriješimo to jednom za svagda (kad već krenusmo tim putom): ČK ČK? Kakvo je to ime uopće? Slomiš jezik dok to pokušaš izgovoriti. (A čuj, možda nije baš najlaganije ni za pisanje – Č je, nije ć? Sve velikim slovima? Sigurno? Deklinira li se to čudo od imena?)

Puno ime bi bilo Čitateljski klub Čarobna kućica, ali tko još danas ima vremena za izgovoriti to? Zato obično koristimo kraticu ČK ČK. Možda slomiš jezik, ali je brže za izgovoriti (kad se naučiš), a mi se uvijek žurimo vratiti na raspravu o knjizi i nemamo toliko vremena da bismo ga gubili izgovarajući ime kluba u kojem se nalazimo kad ga ionako već svi znaju. :)

Kad ti netko kaže Čarobna kućica (dobro, ČK ČK), koja je tvoja prva asocijacija?

Odmah se sjetim odličnih ljudi, lijepih druženja i i još boljih uspomena, a naravno i knjiga. :)

Valentina prije ČK-a i u ČK-u, 10 godina poslije – možeš nešto reći na tu temu (smisleno, rječito, za razliku od pitanja ;))?

10 godina… Iskreno ni sama ne mogu vjerovati da je već toliko prošlo. Mijenjala sam škole, interese i hobije, ali ČK ČK je uvijek bio konstanta. Rasla sam skupa s klubom. Verzije Valentine prije ČK ČK-a (ili neke verzije Valentine koja je odrasla bez ČK ČK-a) i sadašnje Valentine su zasigurno jako drugačije. ČK me je promijenio, i to na bolje. Osim što mi je omogućio nevjerojatne prilike i sjajna iskustva, pomogao mi je i da se riješim nekih svojih strahova (npr. od javnog nastupa). Definitivno je utjecao na mene i na sve one načine na koji ljudi govore da čitateljski klub (i čitanje općenito) utječe na djecu. Sve u svemu, drago mi je što je ČK ČK toliko dugo bio dio mog života, a nadam se da će i nastaviti biti. :)

Kakve su visinske pripreme potrebne da bi se postalo (i opstalo) voditeljem jednog takvog kluba?

Ne uključuje to toliko priprema, nego samo malo čarolije. Ekskluzivno za desetu obljetnicu ću vam otkriti tajni recept uz pomoć kojega svatko tko želi osnovati svoj vlastiti klub sada to sigurno* i može učiniti.
 Što vam je potrebno:
2 žablja kraka
7 zuba morskog psa
3 zmajeve ljuske
1 gušterovo oko
žličica vilinske prašine.
Kuhajte na laganoj vatri 15 – 20 minuta uz povremeno miješanje. Kad sve poprimi lijepu zelenu boju, znat ćete da je napitak gotov. Dobar tek*!
 
Zove se Čarobna kućica s razlogom. :)
* postotak uspješnosti: 73 %
* Za obavijesti o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog knjižničara ili knjižničarku.

U kakvim si se sve novim, drugačijim, nadrealnim situacijama našla kao voditeljica kluba? (Bilo je tu nekih mikrofona, radija, prijema u vijećnici, letaka s rolanjem ili obrnuto, putovanja, koječega zabavnog snimljenog i doživljenog u ovih deset dugih godina...)

Ne znam ni od kud da počnem, zbilja je bilo svega. Kao klub smo znali ugostili autore, između ostalog, Hrvoja Kovačevića i Fluminate, a za tjedan dana ćemo i Vesnu Kurilić. Također smo bili i dva puta u žiriju za dodjelu književne nagrade Artefakt, prvi put kao dječji žiri 2010., a drugi put 2017.
2011. godine dobili smo pohvalu za Naj-akciju i imali prijem u vijećnici.  
To priznanje je povuklo za sobom i razne intervjue, od Kanala Ri do Novog lista i Radio Rijeke. Mislim da sam tad imala osjećaj kao da sam slavna, što, naravno, nije smanjilo nervozu koju sam tad osjećala (koju možete i čuti i vidjeti na spomenutim intervjuima :D ).
Zahvaljujući ČK ČK-u sam bila odabrana, skupa s bivšom članicom Ivanom M. (koja je sad u Kanadi), da otputujem na ljetni kamp u Finsku 2014. godine, što je bilo nevjerojatno iskustvo koje nikada neću zaboraviti.
Jedne godine sam dijelila već spomenute letke po Korzu na rolama. Nisu, doduše, bili popusti u pitanju, nego informativni letci za knjižnicu o Tjednu dobre dječje knjige, ali to je još i bolje, zar ne? :)
Već nekoliko godina vodim oproštajnu ceremoniju koja se održava svake godine u Striboru za Dječji vrtić Potok, čiji sam i ja vrtićanac daaavno bila.
Prošle godine smo imali smo i gošću koja je pisala diplomski rad o čitateljskim klubovima, pa je došla na jedan sastanak da vidi kako to obično kod nas izgleda. :)
Sve u svemu, bilo je tu zbilja jako puno situacija i događaja za pamćenje za koje nisam mogla ni sanjati da ću ih doživjeti, a sve to zbog jednog (malog) čitateljskog kluba. :)
Pouka priče: djeco, čitajte knjige i možda otputujete do Finske. :D
(Koliko smajlića je previše smajlića? :) )

A kakvu inicijaciju prolazi netko tko bi htio biti član tog uvaženog društvanca? (Sad malo ublažiš da baš ne prestrašimo ljude skroz naskroz, to ti je jasno?)

Ma nema tu nikakve inicijacije, primamo nove članove širom otvorenih/raširenih ruku. I nikakva papirologija nije potrebna - dovoljno je samo pročitati zadanu knjigu i pojaviti se na sastanku otvorenog uma i s osmijehom na licu.  :)

Upadneš u klub, jeeej, i - što sad? Što se tamo radi (jede ;))? Što dobiješ time?

Najveća povlastica je što se napokon možete zvati članom najdugovječnijeg čitateljskog kluba koji još ima redovite sastanke (dobro, možda osim čitateljskog kluba s Drenove) u Rijeci i šire.
Ako to nije dovoljno, mamimo ljude i grickalicama koje uvijek možete naći na našem stolu. :)

Kako obično izgleda jedno ČK-ovsko druženje?

„Članovi kluba Čarobna kućica svoje gniježđenje na jednom od susreta započeli su vicevima i kratkim pošalicama, dok inače razgovaraju o obavezama vezanim za nadolazeću maturu ili maturalnu večer.“ (E. Belec, 2017.)
U dvije riječi: opušteno i zabavno. :)

A neobično? ;) Ma ustvari, izdvoji nešto čarobnokućaško što (još uvijek) pamtiš nakon svih ovih godina.

Negdje pri samim početcima kluba, možda 2009. godine, za zadanu knjigu smo imali „Crnog patuljka“ Waltera Scotta. Okupili smo se nervozno, bojažljivo razgovarali sve dok nije počeo razgovor o knjizi. Nitko ju nije mogao pročitati do kraja. Ne sjećam se zašto je ta knjiga baš bila toliko loša, ali nakon nekoliko godina je jedna članica priznala da je gotovo odustala od kluba zbog te knjige.
Ocjena (knjizi): 0/10, skoro mi se raspao čitateljski klub zbog Crnog patuljka.

Tvrdiš da sve ovo vrijeme ČK-ovci čitaju. Što, koliko, zaš- (dobro, nećemo o tome), gdje, kako (se biraju knjige)?

Knjige se prije svega biraju demokratski, i, iako slovimo kao pretežno fantasy klub, ne diskriminiramo žanrove. :)
Odabrana knjiga mora skupiti najviše glasova, a prijedloge za knjigu daje svaki mjesec drugi član dok se svi ne izredamo, za što nam je obično potrebno točno godina dana.

Koje knjige i autore smo otkrili na ČK-u koji su toliko čarobni da bismo ih preporučili cijelom svijetu? I zašto (ne možemo bez toga ;))?

Svake godine ČK-ovci biraju naj-knjigu godine. Neki od pobjednika tijekom ovih 10 godina su:
- Howlow putujući dvorac Diane Wynne Jones
- Cesta Cormaca McCarthyja
- Jednakost rituala Terryja Pratchetta
- serijal knjiga o Harryju Potteru J. K. Rowling
- Krvavocrvena cesta Moire Young
- Kraljica i ja Sue Townsend
- Mort Terryja Pratchetta (http://gkr.hr/Magazin/Teme/Carobna-kucica-bira)
- Polarno svjetlo Phillipa Pullmana.

A evo još malo naših preporuka:
http://gkr.hr/Magazin/Teme/Po-gustu-Carobne-kucice-More-trolova-Metro-2033.-Kuca-skorpiona
http://gkr.hr/Magazin/Po-nasem-gustu/Carobna-kucica-preporucuje-Carlos-Ruiz-Zafon-Marina
http://gkr.hr/Magazin/Teme/Carobna-kucica-vam-preporucuje-ljetna-citanja

Kako je ČK ČK opstao tako dugo? Koja je tajna (čarolija)?

Ovu čaroliju vam još ne mogu otkriti jer u njezin recept još nisam potpuno sigurna (pitajte ponovno za 10 godina, možda?), ali pretpostavljam da su tajna najbolji članovi i najbolja suvoditeljica u Rijeci koji iz mjeseca u mjesec odvajaju malo vremena za našu malu Čarobnu kućicu. :)

I dokle ovako, naša Vale, dokle? ;)

Još najmanje 10. :)

Imaš još nekoliko redaka na raspolaganju da napišeš, poručiš, komentiraš (ne, ne možeš sad crtati ;)) što god ti srce želi, zaslužila si ih. Samo izvoli, daj si oduška.

Hvala svima koji ste sudjelovali u stvaranju naše čarobne priče. Nadam se da nas čeka još puno zabavnih sastanaka i, naravno, odličnih knjiga.
Također, ovim putem bih pozvala svakoga koji je došao do čak ovog retka, a razmišlja o učlanjenju u neki (ili još neki?) čitateljski klub, u Čarobnu kućicu. Možda baš ti postaneš novi član ČK ČK-a? :)
Za više informacija, kontaktirajte našu facebook stranicu (https://www.facebook.com/carobnakucica.kucica) ili dođite osobno u Stribor i pitajte najbolje knjižničarke na svijetu.  :)

Ne znam kako ti zahvaliti za sve u ovih nezaboravnih 10 (a pretpostavljam da baš nemamo toliko  prostora ovdje), pa ću se ograničiti samo na ovaj razgovor i jedno jednostavno hvalaaaaa! ♥