Međunarodni znanstveni skup upriličen povodom obilježavanja dvjesto godina od proglašenja Ilirskih pokrajina, koji se održao u Zagrebu i Zadru od 1. do 3. listopada 2009. godine rezultirao je više nego hvalevrijednim ukoričenim izdanjem Zbornika radova eminentnih hrvatskih i francuskih povjesničara.

Napoleonova politika kao impuls razvoja

Obljetnica je to jedne od prekretnica hrvatske povijesti koja simbolizira zametak hrvatsko-francuskih odnosa, obljetnica je to isto tako i početka dugoročnih korjenitih društvenih, gospodarskih i socijalnih promjena koje su zadesile hrvatske prostore južno od rijeke Save, a koje će u konačnici rezultirati dokidanjem kmetskih odnosa, reformom upravne vlasti i sudstva, znatnim poboljšanjem zdravstvenih kapaciteta, povećanom kvalitetom obrazovanja, dokidanjem staleških cehova, liberalizacijom zanatstva, razvitkom prometnica itd.

Zbornik radova sastoji se od tri tematske cjeline: Francuzi i Hrvati u osvit XIX. stoljeća, Ilirske pokrajine, Francuski doprinos modernizaciji Hrvatske te Prilozi u sažecima. Skup su pozdravili Milan Moguš, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Luka Bebić tadašnji predsjednik Hrvatskog sabora, Jerome Pasquier veleposlanik Republike Francuske u Hrvatskoj, Mirko Galić veleposlanik Republike Hrvatske u Francuskoj te Ante Uglešić rektor Svečilišta u Zadru.

U tematskoj cjelini naziva Francuzi i Hrvati u osvit XIX.stoljeća obrađuju se i analizira Napoleon Bonaparte i njegov odnos prema hrvatskom narodu, ponajprije prema hrvatskim vojnicima koji su se pokazali izrazito vještim vojnicima u sastavu Napoleonovih jedinica, razmatra se geopolitička situacija u Europi za vrijeme Napoleonovih osvajanja, kakav su stav imale pojedine europske sile prema politici Napoleona.

Analizira se Napoleonova ekonomska politika u Ilirskim pokrajinama koja je uvelike pospješila razvoj poljoprivrede i gospodarstva u do tada gospodarski zapuštenoj pokrajini Mletačke republike. Emmanuel Courreges donosi istraživanje o izradi topografske karte za dalmatinska područja koje je izrađeno u talijanskom topografskom uredu.

Nadalje, slijede znanstvena istraživanja političko-gospodarsko-vojnih aspekata značajnih za razdoblje francuske vladavine dalmatinskim područjem. Neke od vrlo zanimljivih tema su francuske slike o hrvatskom području preko izvještaja francuskih konzula te putopisa, rusko-crnogorska opsada grada Dubrovnika 1806. godine te njezin utjecaj na samu Dubrovačku republiku, razmatraju se politički, upravni i financijski aspekti sloma austrijske vlasti 1809. godine, analizira se doprinos Hrvata Napoleonovoj Velikoj Armiji, francuski doprinos vojnostrateškom vrednovanju jadranskog prostora, organizacija hrvatsko-slavonske staleške ­­­- insurekcije, ustanak mještana Poljica 1807. godine, donose se istraživanja francuskih putopisa o dalmatinskom području te zapisi Jurja Antuna Belića Ligatića o Napoleonu i Europi.

Utjecaj na pravni sustav

Druga tematska cjelina nazvana Ilirske provincije jest cjelina u kojemu izlagači razmatraju i analiziraju Schonbrunnski mir iz listopada 1809. godine te osnutak Ilirskih pokrajina, probleme pri integraciji Vojne Hrvatske 1809.-1814. godine, kratku biografiju dalmatinskog vojvode Jean-de-Dieu-Soulta te povijesno vrednovanje vojnog upravitelja Ilirskih pokrajina maršala Augustea Marmonta zaslužnoga prije svega za kratki gospodarski uzlet dalmatinske pokrajine te za obnovu kulturnog života u pokrajini.

Sagledava se političko djelovanje generala Bertranda te Josipa Fouchea, vrlo zanimljivo za spomenuti je povijesna slika francuske vladavine u Dalmaciji gledana kroz prizmu političkih spisa i dokumenata Otomanskog carstva. Naglasak se pridaje i pomorskoj bitci kod otoka Visa iz 1811.godine te porazu zajedničke francusko- talijanske vojske koja je u konačnici rezultirala uspostavom britanskog nadzora nad jadranskom obalom, pažnja se posvetila također i istarskom i riječkom području za vrijeme francuske uprave te opsadi grada Zadra, 1813. godine. Kraj ove cjeline zaokružuje analiziranje kartografskih aktivnosti u Dalmaciji tokom francuske uprave.

U trećoj tematskoj cjelini razmatra se i valorizira francuski doprinos modernizaciji hrvatskog prostora početkom 19. stoljeća posebice doprinos francuske uprave izgradnji komunikacija, razvoju zdravstva na području riječke regije, zdravstvenim prilikama u Trogiru prema pisanju doktora Jakova Mirkovića početkom 19. Stoljeća, napoleonskom pravnom i upravnom modelu koji je inkorporiran u institucije te je znatno doprinijeo modernizaciji uprave te pravnih odnosa. Za razvitak hrvatskoga pravnoga sustava iznimno je bitan Code civil koji je važio kao službeni zakon tijekom francuske vladavine, analiziraju se uvjeti i utjecaj implementacije toga zakonika te reagiranje domaćega stanovništva. Auguste Marmont koji je već spomenut, svoje je organizacijsko umijeće i politčki utjecaj upregnuo ka razvoju obrazovanja i kulture na području kojima je upravljao. Stoga se i znanstveno evaluiraju njegovi napori u proučavanju stare povijesti, epigrafije i arheologije, razvoju hrvatskoga jezika u prvim hrvatskim novinama - Kraglski Dalmatin te njegovoj prosvjetiteljskoj ulozi, razvoju hrvatskih jezikoslovnih priručnika, pri čemu posebno mjesto zauzima francuska gramatika Šime Starčevića kulturno-prosvjetnim prilikama u gradu Zadru, zaštiti i pomaganju dalmatinskim franjevcima.

Širenje pogleda

Između ostaloga, povijesno se interpretiraju djela povjesničara Danila Klena o njegovom pogledu na gospodarsko stanje grada Rijeke u vrijeme francuske vlasti. Analizira se i uporaba te fluidnost novca u Ilirskim pokrajinama te mjere koje su bile bitne za trgovinsku razmjenu. Povijesno se analizira i doprinos razvoju školstva od strane civilnog upravitelja Ilirskih pokrajina Vincenza Dandola. Zanimljivo jest i promatranje Ilirskih pokrajina kroz djela francuskoga pisca Honorea de Balzaca te istraživanje povijesnih vrela koja nam donose svjedočanstva o francuskoj vojnoj prisutnosti na hrvatskim prostorima.

Prilozi u sažecima sadrže znanstvene priloge koji će uvelike pomoći daljnjem istraživanju ovih tematskih područja kao što su francuski utjecaj na hrvatsko-administrativno nazivlje, razdoblje francuske vlasti u hrvatskoj historiografiji, prodor francuske društvene misli u Hrvatsku u drugoj polovici 18. stoljeća, Napoleonov carski katekizam iz 1806. godine, politika gospodarskih subjekata grada Rijeke u doba Ilirskih pokrajina te otok Brač za francuske uprave 1806.-1813.

„Hrvati i Ilirske pokrajine“ izrazito su vrijedan zbornik znanstvenih radova koji doprinosi ne samo razvoju historiografske bibliografije o hrvatskim prostorima u Ilirskim pokrajinama nego predstavlja jedan novi interdiscipliniran pogled na ključan dio hrvatske povijesti ukazujući na put novih historiografskih kretanja kojima hrvatska historiografija zasigurno treba kročiti sagledavajući historiografiju kao prizmu koja omogućuje širi aspekt društvene analize. Također, znanstvena suradnja hrvatskih i francuskih povjesničara relativna je novost na domaćoj znanstvenoj sceni te se stoga s pravom nadamo kako će ovaj Zbornik doprinijeti daljnjem povijesnom istraživanju hrvatsko-francuskih veza.

Fotografije: Ilustracija/Zemljovid Ilirskih provincija/vlasnik izvornika dr. Jernej Sekolec