Emmanuel Lepage: Mjesec bijele boje

"Antarktika. Šesti kontinent. 14 milijuna kilometara kvadratnih. Ledeni plato nataknut na stjenovito tlo. Najsuši, najhladniji, najnepristupačniji kontinent. Kontinent superlativa. Svijet krajnosti." Godine 2011. Yves Frenot, direktor Francuskog polarnog instituta, poziva Emmanuela Lepagea i njegova brata da se pridruže znanstvenoj ekspediciji u francusku antarktičku bazu Dumont d’Urville, u Zemlju Adélie. Njihov cilj? Napisati knjigu koja će svjedočiti o aktivnostima tamošnjih znanstvenika. Osim toga, Yves Frenot predlaže im da kao vozači sudjeluju u opskrbnom konvoju koji putuje u postaju Concordia, smještenu u srcu ledenog kontinenta, 1200 km od Dumont d'Urvillea. Konvoj za VELIKU polarnu pustolovinu! Dvojica braće doživjet će pustolovinu svog života, ali ništa neće ići onako kako su planirali!

Stefano Turconi i Teresa Radice: Zabranjena luka

Radnja ovoga raskošnog grafičkog romana smještena je na početak 19. stoljeća, u vrijeme jedrenjaka, velikih trgovačkih brodova koji se ponekad nađu i u ratnim situacijama. Na jednoj će plaži u Siamu kapetan broda Explorera pronaći petnaestogodišnjaka koji je izgubio pamćenje. On zna tek svoje ime, Abel... Tu počinje priča, dirljiva, možda pomalo starinska, ali s vrlo sugestivnim likovima. Scenarij i ilustracije organski su povezani, njihova se sinteza uobličuje u nevjerojatnu lirsku atmosferu kroz cijeli strip koji obiluje poetskim citatima od Samuela Taylora Coleridgea, Williama Wordswortha i Williama Blakea. ....... Kao što i švicarski mag stripa Cosey predlaže slušanje određene glazbe uz čitanje svojih stripova, tako i Radice i Turconi imaju svoje prijedloge koji uključuju klasike kao Vivaldija i Rahmanjinova, ali i suvremenu filmsku glazbu.

Emmanuel Lepage: Ar-Men, živi pakao

Ar-Men je svjetionik koji se nalazi na najneprisutpačnijim, hridima okruženim, plikim obalama bretonskog otoka Seina. Njegovi su stanovnici stoljećima živjeli od naplavina s potopljenih galija, jer malo je nautičara poznavalo podmorski teren a da se ne bi nasukalo, a usto je to područje u kojem neprestano pušu jaki vjetrovi. U drugoj polovini 19. stoljeća nadobudni će inženjeri započeti gradnju svjetionika. Taj će se poduhvat pokazati vrlo teškim, skoro neizvedivim. No nakon nekoliko desetljeća svjetionik će biti izgrađen. Scenarij je temeljen na stvarnim događajima, ali prožet nekim biografskim podacima koji imaju lirsku, pa čak i nadrealnu notu. Uvijek iznova zadivljuje Lepageov crtež. Osobito kolorit kojim se igra i u interijerima i u eksterijerima. Vidljivi su i koloristički određeni dijelovi sjećanja ili povijesnih događanja koji se prikazuju u smeđim valerima, dok se stvarnost, osobito ona izvan svjetionika, prelijeva u plavim tonovima. Maestralno djelo u svakom pogledu.

Emmanuel Lepage: Putovanje na Samotne otoke

Kao i u prethodnom stripu „Jednog proljeća u Černobilu”, Lepage se U „Putovanju na Samotne otoke” scenaristički naslanja na svojevrsnu dokumentarističko-putopisnu reportažu. Pritom se ne libi autobiografskih zapisa pa tako npr. doznajemo da često mora risati brzo, na vlazi, naletima vjetra... Iako pripovijeda o raznim ljudima, brodskom osoblju, znanstvenicima, turistima, glavna tema je more, poveznica cijelog putovanja, jer more je ono koje određuje živote tih ljudi. Likovna vještina kojom oslikava i prirodu i živa bića, usprkos čestoj dramatičnosti situacija, zapravo je u svojoj dubini lirska. Stoga ovo Lepageovo djelo traži čitanje i gledanje u miru i koncentraciji. U tom stripu treba uživati polako.

Miguelanxo Prado: Potez kredom

Usred oceana, kao da je zaboravljen od svih, stoji otok. Izvan svih je brodskih putova, nema ga na kartama. Ali on je tu. Na njemu žive jedna žena i njezin sin. Oni ne očekuju posjetitelje, ali ipak s vremena na vrijeme poneki se brod usidri u luci. Tako će jednog dana svojim brodovima doploviti jedna žena i jedan muškarac. Žena iščekuje nekoga tko nikada neće stići. Muškarac je u potrazi za nečim, ali ni sam ne zna što je to. Njihovo upoznavanje i međusobni odnos ne obećavaju sretan kraj. Netko strelicama ranjava golubove. Neki će nasilni namjernici silovati ženu koja živi na otoku. To je jezovito mjesto. Ali ipak, taj prekrasni pejzaž obećava katarzu. Je li sve ovo san? Ljubavna priča koja započinje rastankom? Ta fantazmagorija malo je remek-djelo Miguelanxa Prada. Njegov rukopis uvijek oduševljava i u scenarističkom i u likovnom smislu.

Matthieu Bonhomme: Esteban

U većini pustolovnih priča u središtu je čovjekova snaga i izdržljivost u odnosu na prirodne sile. U ovoj je priči uz sve tegobe života na moru mladi Indijanac iz Ognjene zemlje suočen i s ljudskom pohlepom i nedaćama koje početkom 20. stoljeća ribarima donosi industrijski ribolov koji mijenja način lova na kitove. Ovaj prvi ciklus o Estebanu sadrži pet epizoda.

François Bourgeon: Nošeni vjetrom

Ova povijesna i pomorska pustolovna serija smještena u 18. stoljeće pripovijeda nam neobične i tragične Isine avanture. Ta mlada djevojka kojoj su oteli identitet bila je predodređena za lagodan život u aristokratskom okruženju. Kako bi se osvetila i pobjegla, Isa bira progonstvo. Nošena vjetrom oceanskim prostranstvima, Isa preživljava ratove, upoznaje zatvore i otkriva sve užase trgovine robljem, koja donosi bogatstvo objema Amerikama i Antilima. Iako su joj sva ta iskušenja ostavila ožiljke koje će zauvijek nositi, Isa će voljeti život jednako strasno. Isa će voljeti muškarce. Isa će voljeti žene… No ponajviše od svega, voljet će svoju slobodu. I plamen njezina buntovna duha nikada neće ugasnut.

Christophe Chaboute: Ribari Nove zemlje

“Ovdje imamo pravo samo na more i njegove opasnosti, Svakoga dana plešemo sa smrću, zaboravljeni od svih... Ovdje umiremo, to je sve! Od utapanja, brodoloma, sušice, skorbuta... rjeđe izbodeni u snu!”

Boro Pavlović i Cristian Perrissin: El Nino

Legenda kaže da im je jednoga dana poznata ekvatorijalna struja El Nino donijela brodolomnika koji joj se prepustio na improviziranoj splavi. Čovjek je tvrdio da je potomak mitskog pirata s pacifičkih otočja. Tada su ga uzeli za vođu, a on ih je poveo do ispunjenja njihovih nada. Ova moderna, zanimljiva i inteligentna priča o potrazi prelijepe Vere Mihajlov za svojim neznanim bratom blizancem je prva suradnja mladog francuskog scenarista Christiana Perrissina i iskusnog splitskog crtača Bore Pavlovića i njihov prvi zajednički uspjeh. Boro Pavlović se ovim stripom uspješno vratio na francusku, a sada, konačno, i na domaću strip scenu, nakon više od trideset godina izbivanja.

Christophe Chaboute: Sam samcat

Strip album koji Christophe Chaboute potpisuje i kao crtač i kao scenarist, priča je o samoći dočaranoj dugim kadrovima, šutnjom, fotografskim slajdovima, slikama širokokutnih panorama u kojima obitava tek jedan objekt, ponajprije kako bi fiksirao oko čitatelja te prikazao odnose veličina (nebo - galeb, pučina - brodić, horizont -svjetionik), čime se intenzivira dojam usamljenosti. Izolaciju glavnog lika autor dodatno naglašava i nizovima slika koji u nedogled prate monotone kretnje "običnih" pojava poput oblaka, vala, ptice u letu, a atmosferu gradi gotovo filmskom naracijom, uz mimimum verbalnog.