Patricia Highsmith: Editin Dnevnik

Editin Dnevnik

Highsmith je najbolji pisac trilera 20. stoljeća, a njena najbolja knjiga nije triler. No, svejedno - riječ je o sto posto hajsmitovskoj knjizi koja zabada nos u mračno, te gledatelja navodi na nelagodu i strepnju.

Agota Kristof: Velika Bilježnica

Velika Bilježnica

Agota Kristof imala je sličan usud kao Kafka: puno su je i previše imitirali, jer stvara pogrešan dojam da je lako pisati kao ona. Njena trilogija o djeci u ratu ekstrakt je hladne, inteligentne mizantropije, knjiga lišena ičeg osim bitnog.

Raymond Carver: O čemu govorimo kad govorimo o ljubavi

O čemu govorimo kad govorimo o ljubav

Mogao bih izabrati bilo koju Carverovu zbirku, no biram ovu jer sam je čitao prvu, u novosadskom prijevodu. Carver je pisac koji je bitno obilježio moju generaciju, a mene nikad nije pustio, nikad ga se nisam otresao niti mi je dosadio. Od Carvera pisac može naučiti moć opažanja, važnost detalja i jednostavni svedenost stila. No, može naučiti i nešto drugo:da ne postoje ljudi koji su tako mali da ne bi bili velika tema.

 

John Le Carre: Špijun koji se sklonio u zavjetrinu

Špijun koji se sklonio u zavjetrinu

Mogao bih izabrati bilo koju od prvih nekoliko le Carreovih knjiga, jer one u biti i jesu jedan veliki, višetomni roman. Le Carre je zadnji veliki realistički pisac, pisac društva. On je također veliki kroničar političkog 20. stoljeća. Na koncu, on je pisac koji je najbolje pisao o možda specifičnom ratu, ali ratu. stanju u kojem dobri ljudi rade loše stvari, plemenite se žrtvuje kao pijune, a ološ od koristi pazi i tetoši. Na koncu, le Carre je najbolji pisac mog najdražeg žanra: trilera.

Flannery O' Connor: Teško je naći dobrog čovjeka

Tesko je naci

O'Connor je žena koja je valjda sama izumila žanr southern gothic, s kojim često uspoređuju moje pisanje. Romani su joj uglavnom bili loši, no priče- poput onih iz ove zbirke- najbolje su priče koje sam čitao. Pripovjetke O'Connor pune za mračne mizantropije, ali i galgen-humora i apsurda.

D.J. Salinger: Devet priča

Devet priča

Još jedan Amerikanac, još jedan autor kratkih priča čije priče volim više od romana. Salinger je genij sjete, gubitka i nejasne čamotinje, majstor jednostavnosti, prvak čistog short storya.

Ernesto Sabato: O junacima i grobovima

O junacima i grobovima

To je roman koji mi je obilježio život, jer je recenzija Sabata bila prvi profesionalni tekst koji sam objavio u profesionalnim novinama. No, mimo toga, Sabatova trilogija (Tunel, O junacima i grobovima- Abadon, anđeo uništenja) meni je najdraži zakutak latinoameričkog magičnog realizma. Sabata volim više od (sjajnih) Marqueza i Llose, jer spretno pluta između povijesnog, političkog i fantastičnog.

Momčilo Popadić: Život U strpljenstvu (Momo, zašto se kriviš)

ŽIVIT U STRPJENSTVU ILI MOMO, ZAŠTO SE KRIVIŠ

Popadić je prerano umro i nije dočekao da mu jedini roman bude pročitan kao ono što jest: dalmatinski Ermanno Olmi, otočki amarkord u kojem se pasatistička sjeta miješa s oporošću i neobičnom asiškom duhovnošću.

Hugo Claus: Tuga Belgije

Tuga Belgije

Ta knjiga žanrovski spada u one koje mi inače idu na živce: velike povijesne epopeje o sudbini kolektiviteta u 20. stoljeću. No, Claus je inovirao taj otrcani žanr. Ispričao je sudbinu svoje obitelji kroz majstorski ispisanu perspektivu bistrog, ali religijom zaluđenog dječarca. Ispričao je u krupnom planu priču o klerikalcima, o simpatizerima fašizma, suradnji s fašizmom i  poslijeratnom otrežnjenju. To je knjiga koju bi svatko morao pročitati prije nego što otvori usta o našoj '45, Bleiburgu ili Stepincu.

Graham Greene: Kraj ljubavne priče

Kraj ljubavne priče

Iako sam ateist, slab sam na religiozne pisce. Također, kao pisac trilera volim čitati trilere. Tu se točkice neizbježno spoje na Greenea. Volim jako i njegove kratke priče - no, ovdje biram roman. Izbor je mogao biti i neki od drugih, recimo "Mirni Amerikanac" ili "Počasni konzul"- ali, ova čudna melodrama/misterij nekako je najčišći Greene.

Jurica Pavičić (1965.) je hrvatski romanopisac, scenarist, pisac kratkih priča i novinar. Literarni ugled stekao je svojim kratkim pričama, te trilerima i kriminalističkim romanima u kojima miješa socijalnu analizu s mračnom vizijom ljudske prirode i kompleksnim moralnim situacijama. Dobitnik je više književnih nagrada. Njegov roman Crvena voda (objavljen 2017.) dobio je nakon prijevoda na francuski 2021. nagrade Le Points i nagradu Grand Prix de la litterature policiere za najbolji europski kriminalistički roman.

Bibliografija:

Ovce od gipsa, roman, A.B. Gigantic, Solin-Split 1998.

Nedjeljni prijatelj, roman, Znanje, Zagreb, 2000.

Hrvatski fantastičari – jedna književna generacija, Zavod za znanost o književnosti FF u Zagrebu, Zagreb 2000.

Vijesti iz Liliputa, eseji i kolumne, VBZ Zagreb, 2001.

Nachtbus nach Triest, Kriminalroman, Verlaghaus No.8, Wetzlar 2001., prevela na njemački Brigitte Kleidt

Minuta 88, roman, v.b.z., Zagreb, 2002.

Split by Night, eseji i kolumne, Split 2003.

Kuća njene majke, roman, Jutarnji list, Zagreb 2005

Crvenkapica roman, v.b.z. Zagreb 2006.

Patrola na cesti, zbirka priča, V.B.Z. 2008.

Postjugoslavenski film – stil i ideologija, Hrvatski filmski savez, 2011.

Nove vijesti iz Liliputa- eseji i kolumne, EPH Liber 2011.

Il collezionista di serpenti, pripovijetke, Salento Books, Lecce 2012., prevela na talijanski Estera Miočić

Brod u dvorištu, zbirka priča, V.B.Z., Zagreb 2013.

Cappuccetto rosso, roman, Selento Books, Lecce 2014., prevela na talijanski Estera Miočić

Tabernakel (Tabernakl), izabrane pripovijetke, Schruf & Stipetic GbR, Berlin 2014, prevele Susanne Böhm i Blanka Stipetić

Žena s drugog kata, roman, Zagreb: Profil 2015.

Helden (Junaci), izabrane pripovijetke, Schruf & Stipetic GbR, Berlin 2015, prevele Susanne Böhm i Blanka Stipetić

Ein Tod fur Ein Leben, roman, Schruf & Stipetic, 2017, prevela na njemački Blanka Stipetić

Klasici hrvatskog filma jugoslavenskog razdoblja, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2017.

Crvena voda, roman, Profil Zagreb 2017.

Knjiga o jugu, eseji, Profil Zagreb 2018.

Zeugen, roman, prijevod na njemački Brigitte Kleidt, Schruf & Stipetic, 2019.

Fremde Helden, izbor najboljih priča, prijevod na njemački Susanne Böhm i Blanka Stipetic, Schruf & Stipetic 2019.

Skupljač zmija, izbor najboljih priča s pogovorom Dragana Velikića, Profil, Zagreb 2019.

Ovci na gips (Ovce od gipsa), prijevod na makedonski Dejan Vasilevski, Ili-Ili, Skopje 2019.

Prometejev sin, roman, Profil Zagreb 2020.

Blut und Wasser (Crvena voda), prijevod na njemački Blanka Stipetić, Schruf˛& Stipetic, 2020.

Žena s drugog kata, srpsko izdanje, Laguna Beograd 2021.

L'eaur rouge (Crvena voda), prijevod na francuski Olivier Lannuzel, Agullo, 2021.