Možda niste znali ni da je glagoljica najstarije slavensko pismo i da je to prvo pismo kojim su Hrvati bilježili svoj materinski jezik već u 10./11. st.! Bogatstvo naše povijesti, kulture i pismenosti pokazuje i činjenica da je Hrvatska u srednjem vijeku bila tropismena i trojezična, a uz glagoljicu, koristila se latinica i bosančica – hrvatski tip ćirilice. No, ćirilica se za zapisivanje hrvatskoga jezika počinje upotrebljavati u 12. st., a latinica tek u 14. st. Glagoljica je zaista posebna, nastala kao izvorno autorsko pismo, a ne postupnim prilagođavanjem grčkog alfabeta poput ćirilice. Za njezina tvorca smatra se Konstantin Filozof – sv. Ćiril, Grk iz Soluna, koji je zajedno sa svojim bratom Metodom glagoljicu osmislio posebno za misiju opismenjivanja i prosvjećivanja moravskih Slavena u davnom 9. st. 

Pa, iako je glagoljica kao pismo nastala davno, kao ime pojavljuje se mnogo kasnije, tek u 17. st. Svoje ime duguje glagolu glagoljati, koji na suvremenom hrvatskom znači govoriti, a iz istog korijena nastao je i naziv za glagoljaša - katoličkog svećenika koji svetu misu drži na hrvatskom crkvenoslavenskom jeziku služeći se Misalom pisanim glagoljskim pismom. Čak se do danas u hrvatskom jeziku zadržao pridjev glagoljiv - onaj koji rado, lako i mnogo govori!

Zbog važnosti i neizmjerne vrijednosti glagoljice u hrvatskoj kulturi i povijesti, umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice 2014. godine proglašeno je nematerijalnim kulturnim dobrom, a 2019. godine Hrvatski sabor je 22. veljače proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, želeći popularizirati ovo jedinstveno obilježje hrvatske pismenosti i kulture. Naravno, 22. veljače nije izabran slučajno. Upravo toga dana otisnut je Misal po zakonu rimskoga dvora, prva inkunabula na hrvatskom jeziku otisnuta glagoljicom i to davne 1483. godine, samo devet godina nakon prvotiska latinskog misala. U kolofonu je naveden datum tiskanja inkunabule, nažalost nije navedeno mjesto. Riječ je o misalu rimske kurije koji je kao najopćenitiji u zapadnoj Crkvi prevladao već u 13. stoljeću, na što upućuje sintagma "po zakonu rimskoga dvora".

Do danas je u svijetu sačuvano tek 11 primjeraka Misala, no nijedan nije potpun. Dva se primjerka čuvaju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Pretisak, objavljen 1971. godine možete prelistati u Središnjem odjelu u Palači Modello, ali možete otkriti i mnogo drugih ukoričenih dragulja koji pišu, dišu i diče se glagoljicom. Posudite knjigu o hrvatskoj glagoljici ili doznajte kako je tkan tekst Bašćanske ploče, prelistajte prvu hrvatskoglagoljsku početnicu iz 1527. godine, ili vas osvoje Glagoljska početnica, naše staroslavensko nasljeđe ili pak Glagoljica za osnovce… Tko zna, ako još niste, možda naučite pisati glagoljicom. I čitati. I usput se dobro zabaviti! Dođite, otkrijte i naučite nešto novo, ponosni što smo među rijetkima u svijetu s tolikim bogatstvom

A ako želite prije posjeta uvježbati naše staro pismo, to možete učiniti na zabavan način na stranicama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje http://hrvatski.hr/volim-glagoljicu/

Vidimo se u Modellu!