Ova knjiga na početku sadrži i uputu za uporabu:

„Pročitajmo jednu Jednominutnu novelu dok se kuha jaje ili dok čekamo da se netko javi na telefonskom broju koji smo birali, a bio je zauzet.” Da bi Orkeny nastavio: ”Onaj tko nešto nije shvatio, neka ponovno pročita sporno djelo. Ako ni nakon toga nije razumio, onda je pogreška u noveli. Ne postoje glupi ljudi, samo loše Jednominutne.” :)

Ovo je najpoznatije Orkenyjevo djelo (Valogatott egyperces novellák, 1968.) začetnika mađarske groteske i predstavnika drame apsurda.

Ako volite ironiju, grotesku, satiru, cinizam, dadaizam, književnost apsurda, ako primjerice volite Daniila Harmsa, Goncala Manuela Tavaresa (tu prvenstveno mislim na zbirku „Gradska četvrt”), priče Julia Cortazara (mislim na zbirke „Priče o kronopijima i famama : upute za pjevanje i plakanje” i „Tajno oružje : 5 priča za sviranje i fantaziranje” u izdanju kultnog Šarenog dućana) - hitno si priuštite ovo djelo.

I preporučujte ga sličnim zanesenjacima i zanesenjakinjama.

Ali, hrabrost da se piše luda, zaigrana i humorna apsurdna proza - često znači i tešku stvarnost za dotičnog pisca ili spisateljicu. Orkany je tako, poput Harmsa, prošao teški put (koji je, za razliku od Harmsa, preživio).

Nakon što mu je objavljena pripovijetka u kojoj predviđa ludilo fašizma, napustio je zemlju i živio u Londonu i Parizu, da bi se 1940. vratio u Mađarsku. Za vrijeme rata bio je na prisilnom radu na ruskoj fronti a zatim u ratnom zarobljeništvu. Nakon povratka objavljuje zbirke pripovijedaka "Dok smo stigli dovde" i "Ljudi lagera" te dramu "Voronjež".

Nakon revolucije 1956. nije mogao objavljivati sve do 1966., kad je izašla "Kneginja Jeruzalema" i kratki roman "Igra mačaka". 1968. objavio je prvo izdanje zbirke "Jednominutne novele".

Provjerite dostupnost knjige "Jednominutne novele" na našim policama u katalogu ovdje.

*Brzokratka - u našem izmišljenom rječniku preporuka ne duža od 1 000 znakova za brzo čitanje. Knjige su malo dulje. :)