Hej, ti – drži glavu uspravno! Majstore, nije u tvojoj moći! Kolega, ključ je u disciplini. Buraz, moraš biti svoj. Prijo, moraš znati zaboraviti. Gazda, ako možeš zamisliti, možeš i ostvariti. Rista, nikad ne smiješ prestati učiti! Miško, ljubi bližnjeg svog. Lepi, nikad se ne predaj! Kralju, stoički si podnio sve moje gluposti, dobrodošao u prikaz naslova Velimira Grgića, Industrija sreće (Media bar, 2022). 

Kritički raspirući pojam self-helpa, autor kroz četiri poglavlja čitatelju podastire njegovu povijest i ključne aktere. Od Samuela Smilesa i Benjamina Franklina do Andrew Tatea i Jordana Petersona, vuče se razvojna linija, kako društva, tako i pojedinca u potrazi za konzumacijom same sreće.

Cijeli opus Velimira Grgića možete proučiti ovdje

Popularna psihologija, svedena na stoičke i bezlične rečenice, kroz potpoglavlja se akomodira u globalnom karnevalu: Joe Rogan je prvih godina stišavao djecu, Peterson je završio na odvikavanju u Rusiji, Werner hand Erhard bio je polovni prodavač automobila itd. Osim ranih eksplozija samopomoći u drugoj polovini 20. stoljeća, Grgić prepoznaje i važnost medijskih ikona, Oprah Winfrey i Joe Rogana, kao glavnih medijskih i digitalnih raskrižja ideja o konzumaciji jetre, svjetla, mraka, možda i knjige…

Iako ostaje žal za dubljim uvidima u domaću scenu, Industrija sreće pisana je britkim, konkretnim jezikom koji si, na sreću čitatelja, dopušta iskaze sarkazma i ironije tijekom obilaska kulta samopomoći pred kojim se postavlja isključivo jedno pitanje: zašto oni ne čitaju self help?

Provjerite dostupnost knjige "Industrija sreće" na našim policama u katalogu ovdje.

*Brzokratka - u našem izmišljenom rječniku preporuka za brzo čitanje u hodu. Knjige su malo duže.*