U Narodnoj čitaonici održao se premijerni Od-e-Ri! Riječ je o programu javnog predstavljanja riječkih elektroničkih projekata iz područja kulture i obrazovanja koji se razvijaju u skladu sa svjetskim tehnološkim trendovima ili pak pokušavaju ispitati granice mogućnosti novih tehnologija.

Cilj Gradske knjižnice Rijeka je široj javnosti približiti projekte koji nastaju unutar same Rijeke te tako generirati atmosferu stvaralaštva, potaknuti razmjenu iskustva i suradnju zainteresiranih subjekata. Premijerni Od-e-Ri! fokus stavio na područje kulture, izdavaštva i obrazovanja kao temeljnih područja našeg bavljenja iako su na budućim izdanjima, koja će se održavati prema stvaralačkoj dinamici i broju projekata, vrata otvorena i projektima s drugih područja.

Na premijernom događanju svoja znanja, iskustva i projekte podijelili su Alen Kapidžić predavanjem Kindle i engleski - dva druga bratska o vlastitim projektima objave knjige na engleskom jeziku za globalnu e-platformu poput Amazon Kindlea, Marina Vrđuka Beleš  izlaganjem ISSUU, ISSUU gdje ti si, svi su o pitanju uloge i korištenja platforme ISSUU pri reizdavanju Katapultovih knjiga u e-obliku, Andreja Silić Švonja koja je pod naslovom Povijest u pikselima i bajtovima  govorila o razvoju digitalne knjižnice i projektima digitalizacije iz perspektive Gradske knjižnice Rijeka, Pavao Pahljina koji je pod parolom Škola kao crtić otvorio pitanje uloge multimedijalnih lekcija u suvremenom obrazovanju kroz projekt Bura znanja, Milan Zagorac je s Prelakom objave knjige - i to je problem! problematizirao pitanje izrade domaće izdavačke e-platforme u kontekstu globalne konkurencije poput Amazona i Applea dok je u finalu Loredana Zima Krnelić postavila pitanje Kada će ta obrazovna revolucija? i podijelila iskustvo Osnovne škole Vežica u premijernom korištenju iPada u nastavi. 

Razmjena iskustva i suradnja riječkih dionika iz područje kulture, izdavaštva i obrazovanja potakla je stvaralački dijalog kao osnovu za dijeljene informacija, suradnju i zajedničko napredovanje u okviru realnih promjena kojima smo svi okruženi. Svaki se od predstavljenih projekata na svoj način snalazi u tim promjenama, uvelike koristeći tehnologiju koja nudi tako mnogo zanimljivih mogućnosti. Alternativan rješenja poput besplatnih internetskih usluga i programa otvorenoga koda nude se isto kao i mnoga korporacijska rješenja. Izbor je velik i svatko može birati svoj put.
Pisci pronalaze svoj put u objavljivanjem e-knjiga na različitim platformama i sve više prevode svojih djela na engleski jezik računajući na veće tržište. Pri tomu je teško procijeniti kvalitetu književnog prijevoda na engleski jezik.

Prisutnost knjige u e-obliku online može pridonijeti popularnosti knjige, ali mladi pisci i mali izdavači teško se mogu probiti u globaliziranom i medijskom svijetu koji podržava hitove. Mogućnost samizdata pak nosi sa sobom izazov kvalitete, jer ne postoji podrška izdavača, lektora itd. U svemu je ključna mreža ljudi koji pomažu promicanje knjige, predstavljanje i uporno rade na marketingu.

Knjiga bez čitatelja ne vrijedi, ali i 20 čitatelja neke knjige je vrijedna publika kojoj ta knjiga može biti značajna.

Knjižnica je već dugo vremena mjesto hibridnih usluga, kako tradicionalnih tako i virtualnih. Jedan od aktualnih zadataka knjižnice je digitalizacija vrijedne baštinske građe koju posjeduje a koja i u digitalnom obliku treba ostati javno dobro. Međutim, promijenjene zadaće i obim posla, nove usluge i novi zahtjevi korisnika zahtijevaju potporu osnivača kako u tehnološkom tako i u financijskom smislu prvenstveno za uspostavu sustava koji omogućuje racionalizaciju, organiziranost i učinkovitost na nacionalnoj razini.

Revolucija u obrazovanju odvija se postupno na riječkom sveučilištu i u osnovnoj školi Vežica mijenjajući metode poučavanja u kojima učenik i student postaju aktivniji sudionici koji spremni dolaze k svojim mentorima uz raznolike mogućnosti kreiranja kurikuluma prema interesima i sposobnostima pa se radi o individualnom učenju u skupini. Krajnji cilj čim veće suradnje sveučilišta s gospodarstvom i njegovim potrebama priželjkujemo kao opću dobrobit.

Recesija je surova stvarnost koja nas okružuje i izravno se odražava na područje kulture i obrazovanja, ali i potiče na drugačija razmišljanja, stvaralaštvo, okretnost, snalažljivost. Nezamislive su mogućnosti koje pruža tehnologija. Nadamo se samo da će se pronaći model u kojemu će tehnologija doprinijeti općoj dobrobiti i smanjiti razlike između bogatih i siromašnih, u tehnološkom i kulturnom, pa i svakom drugom smislu.