Čak 86 rukopisa u borbi za Književnu nagradu Drago Gervais 2021.
31. svibnja 2021. završen je rok za predaju radova Književne nagrade Drago Gervais za 2021. godinu. Odbor nagrade koja se dodjeljuje za iznimna postignuća na području književnog stvaralaštva objavio je kako je na natječaj stiglo 86 rukopisa.
Nagrada Drago Gervais i ove se godine dodjeljuje u dvije kategorije: za najbolje neobjavljeno književno djelo i za najbolje objavljeno književno djelo na nekom od idioma čakavskog narječja hrvatskog jezika, a nagrada se, u obje kategorije, sastoji od novčane nagrade od 20.000 kn (neto) i posebnog priznanja. Najbolje neobjavljeno djelo će biti i objavljeno u izdanju Gradske knjižnice Rijeka.
Među pristiglim rukopisima prednjači poezija, no solidno su zastupljene i forme romana, zbirke novela te drame.
Pred Prosudbenim povjerenstvom nagrade predstoji radno ljeto; tri mjeseca analize pristiglih rukopisa te konačno odabir najboljeg. Kao i 2019. godine kad je posljednji put dodijeljena nagrada Drago Gervais i ove godine Prosudbeno povjerenstvo radit će u sastavu; dr.sc. Aleksandar Mijatović, dr.sc. Milorad Stojević, Vlado Simčić Vava, Ivica Prtenjača i Darija Žilić.
Dr. sc. Aleksandar Mijatović (Rijeka, 1977.)
Pročelnik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci, docent na Katedri za književnu teoriju i stilistiku. Akademsko obrazovanje stekao je na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Sudjelovao je u radu više projekata s potporom MZOŠ: Pojmovnik književne teorije, Nacija i reprezentacija. Za Hrvatsku enciklopediju izradio je 96 natuknica iz područja teorije književnosti i kulture. Redovito objavljuje radove u domaćim i inozemnim znanstvenim časopisima i zbornicima, te povremeno u časopisima za kulturu, društvena zbivanja, arhitekturu i umjetnost. Autor je knjiga Svijet bez čovjeka: svijest, materijalizam i književnost (2012.) i Personifik(a)cije : književni subjekt i politika impersonalnosti (2013.), u suradnji s Danijelom Marot Kiš te urednik zbornika rasprava Jezici slike: vizualna kultura i granice reprezentacije (2012.)
Vlado Simcich Vava (Rijeka, 1964.)
Diplomirao hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Pisao u novinama i časopisima: Val, Novi list, Rival, Re te na portalima. Bio je dugogodišnji glavni urednik radio stanice Svid Radio. Autor je romana Odstranjivač ljubavi (2012.) i Srce od gume (2014.). Poznat je kao glazbeni autor i rock gitarist, član riječkih bendova En Face, Laufer, Mone, Blagdan Band. Objavio je nekoliko samostalnih albuma, a kao autor glazbe i tekstova surađuje s više izvođača. Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i Hrvatske glazbene unije.
Dr. sc. Milorad Stojević (Bribir, 1948.)
Studirao, magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Redoviti profesor na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci. Poeziju, prozu, književnu kritiku, eseje i znanstvene radove objavljuje u mnogim časopisima i novinama, a nekoliko djela izvedeno mu je na radiju i televiziji te prevedeno na strane jezike. Autor je ili koautor više od 15 objavljenih zbirki pjesama, nekoliko drama, više romana, putopisa te nekoliko značajnih antologija – dva izdanja antologije čakavskog pjesništva te antologije ruske erotske poezije Ruski bordel muza. Dobitnik Književne nagrade Drago Gervais 1983. godine za zbirku pjesama Rime amorose te Goranova vijenca za ukupni prinos hrvatskom pjesništvu 2004.g.Više puta član Prosudbenog povjerenstva za Književnu nagradu Drago Gervais i koautor publikacije Književna nagrada Drago Gervais (1959.-2007.). Član je Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog društva književnika.
Ivica Prtenjača (Rijeka, 1969.)
Studirao je kroatistiku na Pedagoškom fakultetu u Rijeci, a već dugi niz godina živi i radi u Zagrebu. Piše poeziju, prozu, dramske tekstove, novinske kolumne, a često vodi i književne festivale, promocije ili književne sajmove. Pojedine pjesme, ciklusi ili knjige prevedeni su mu na dvadesetak jezika. Sudjelovao na dvadesetak europskih poetskih festivala i susreta kao pozvani hrvatski predstavnik. Uvršten u više antologija, izbora, pregleda i povijesti hrvatske književnosti. Bio je više godina predsjednik odbora Goranova proljeća. Dobitnik je sljedećih nagrada: Nagrada 25. Salona mladih za književnost 1998., Zagreb; Kvirinova nagrada - za najbolju knjigu pjesama autora do 35 godina, Kvirinovi susreti, Sisak, 2001.; Kiklop - za pjesničku knjigu godine 2006., Uzimaj sve što te smiruje, Pula; Risto Ratković – za knjigu Okrutnost kao najbolju pjesničku knjigu u 2009. u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji 2009. (40. Ratkovićeve večeri poezije, Bijelo Polje) i Nagrada Kiklop - za Okrutnost - pjesničku knjigu godine 2010.
Darija Žilić (Zagreb, 1972.)
Studirala povijest i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Autorica je deset knjiga - zbirki pjesama, proze, književnih kritika i eseja, među kojima ističe zbirke kratke proze Omara (2012.) i Klavžar (2013.) te knjigu intervjua Paralelni vrtovi (2011.). Objavljuje tekstove u raznim časopisima i portalima (Zarez, Vijenac, Treća, Kruh i ruže, Tema, Poezija, Filozofska istraživanja itd.) te surađuje na Trećem programu Hrvatskoga radija dulje od 15 godina. Dugogodišnja je voditeljica tribina Mama čita u Multimedijalnom centru u Zagrebu. Prevodi s engleskog i slovenskog. Knjiga Muza izvan geta dobitnica je Nagrade za književnu kritiku Julije Benešić 2010.g., a zbirka pjesama Pleši, Modesty, pleši dobitnica je Nagrade Kiklop za pjesničku zbirku 2011. godine. Članica je Hrvatskog društva pisaca.