Knjiga „Bakar, Kameni zaljev Dobre nade“ (Bakar, 2017.) prva je knjiga u izdavačkoj djelatnosti Gradske knjižnice Bakar, a izdavaštvo je pokrenuto donacijom počasnog građanina Grada Bakra i velikog prijatelja Knjižnice, Dragana Vladislovića po kome Biblioteka i nosi ime.

Budući da Knjiga u cijelosti bilježi scenarije triju dokumentarnih filmova o Bakru „Kameni zaljev“ (kulturno-povijesna baština), „Zaljev Dobre nade“ (Bakar u vrijeme izgradnje, rada i samog zatvaranja industrijskog monstruma  - Koksare) i „Posljednja posada Vile Velebita“ (1906. g. - prvi školski brod na Sredozemlju u vlasništvu bakarske pomorske škole)  prvenstveno je dokumentarističkog karaktera. Uz scenarije bilježi i prozna kao i poetska nadahnuća scenariste i redatelja Čedomila Šimića te fotografije i ilustracije iz filmova o Bakru.

Nadahnuta njegovim umijećem i opusom; Mejrema Reuter, ujedno i glavna urednica, piše o Šimićevu radu i djelu te nastavlja pričama o Bakarskoj vodici, Prezidima, ženama i mornarima, o moru u Bakarskoj bajci…

Autori:

Čedomil Šimić (Bakar, 1931.) diplomirao na Višoj pomorskoj školi u Rijeci i na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.

Produktivan i kreativan, zabilježio je fascinantan doprinos na području filma i TV kao novinar, foto-reporter, snimatelj, scenarist i redatelj. Još od 1958., kada se pri put javio kao fotoreporter, Šimić je stvorio oko 150 dokumentarnih filmova i televizijskih serija s tematikom hrvatske i svjetske kulture i društva.

Od povijesnog značaja za našu nacionalnu kulturu su i Šimićeve serije filmova „Vitezovi pera i mača“ (o hrvatskom plemstvu), „Vinodolski zakonik“ (dokumentarno-igrani film), „Povijest riječkog kazališta“, „Muzeji i galerije“, „Tisućljeće dubrovačkog pomorstva. O Bakru je snimio filmove „Kameni zaljev – Vel Kier“, Zaljev Dobre nade, „Vrijeme briše sve“, a iz serije o pomorstvu izdvajamo „Ljubav i more“, Posljednja posada Vile Velebita“, „Parni jedrenjaci“, „U doba parnjaka“, „Čovjek u moru“, „Hrvatski čovjek i more“. Za svoj dugogodišnji i uspješan rad dobio je zahvalu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i druge brojne zahvale, a za životno djelo iz području kulture i Nagradu grada Bakra.

Mejrema Reuter (Split) završila u Zagrebu Akademiju dramske umjetnosti s Rektorovom nagradom kao najbolji student. Glumi u mnogim kazalištima, igrala je šest glavnih uloga u pet različitih kazališta, gostovala u svim republikama bivše Države, pisala, izvela svoju monodramu „Katarina Zrinska“ na Splitskome ljetu 1991., gdje je zadnji put glumila u Euripidovoj “Heleni“. Nadalje, radi kao asistentica direktora Opere u Kairu i kao savjetnica za marketing i glazbene programe, organizira, sedam ansambala, dizajnira plakate i programe za razne predstave, koordinira Edukacijski centar Opere.

Implementacija drame u edukaciju i terapiju postala je glavnom smjernicom njezina stvaralačkog interesa. Proces igre u fiziologiji i neurologiji ljudskoga tijela postavlja kao metodu koju, na tri kontinenta na kojim djeluje, primjenjuje u radu s djecom i mladima s posebnim potrebama. Djeluje u Rimu, Kuvajtu, Bangladešu, Libiji….

U Hrvatskoj intenzivno radi s djecom s posebnim potrebama i njihovim roditeljima u raznim projektima (Udruga za autizam,…) Objavila je tri knjige: zbirke poezije „Blaženi nemir“ i „Kao da me rodilo ovo more“ kao i knjigu fotografija i putopisa „Libija, priča o ljudima“.

Glavna urednica knjige je ujedno i koautorica Mejrema Reuter.