Svi bismo htjeli da drugi budu tolerantni prema nama, no jesmo li mi sami uvijek tolerantni prema drugima? Čovjek je društveno biće koje osjeća i promišlja pa je svakodnevno pred mnogim izazovima glede vlastite tolerancije prema ljudima, pojavama, idejama, stavovima. Ta se riječ često čuje u političkim govorima, u masovnim medijima, ali pitanje jest kako ju mi sami tumačimo, jer poimanja su različita. Hrvatska istoznačnica jest snošljivost, ali ne zvuči tako dobro kao tolerancija, možda zato što je tajna o čemu se radi otkrivena. Dijelom zbog toga, a dijelom zbog Međunarodnog dana tolerancije držat ćemo se ovog internacionalizma.     

Knjižnice imaju zadaću promicanja društvene tolerancije, narodne pogotovo, jer su otvorene svima bez obzira na spol, dob, obrazovanje, vjersku pripadnost…

(Tome je u Splitu 2012. g. bio posvećen i Interdisciplinarni skup pod nazivom Narodne knjižnice i promicanje društvene tolerancije .)

Nudeći svoje usluge, knjižnice su često utočište i dnevni boravak svima, većini i manjini, starijim osobama, osobama s teškoćama u razvoju, ljubiteljima pisane riječi, pjesnicima koji su čuđenje u svijetu, nacionalnim manjinama i mnogim drugima. Svoju tolerantnost knjižničari propituju i dokazuju svakodnevno promatranjem, upoznavanjem, razgovaranjem s ljudima koji možda i nisu istog svjetonazora, statusa, vjeroispovjesti, seksualne orijentacije, nacionalnosti, političkog stava, pismenosti, kulturnog okruženja itd. Netko od njih u knjižnici želi mir da bi mogao čitati, netko u knjižnici traži društvo i prijatelje, netko dolazi predstaviti sebe i svoje djelo u javnosti da bi se o njemu čulo i pisalo u medijima. Samo uvažavanjem i pažnjom prema svima rukovodimo se da zadovoljimo svoje korisnike nastojeći da se time ne ugrožavaju drugi.   

U tom umijeću tolerancije pomažu žive knjige i one prave! Mnoge stručne i publicističke knjige možete pronaći u Središnjem odjelu Palača Modello, a na Međunarodni dan tolerancije predstavljamo ih i u Narodnoj čitaonici uz program Žive knjižnice!

Dođite, posudite, provjerite…

Naravno, i lijepa književnost pomaže razvijanju tolerancije (Shakespeare, Gogolj, Kafka, Falkner…), a po nju dođite u Središnji odjel Filodrammatica.

Nadahnjujući citati:

“… ni jedan muškarac ni jedna žena nisu otok, no svatko od nas je poluotok, napola priključen kopnu, napola suočen s oceanom; napola povezan s obitelji,  prijateljima i kulturom i tradicijom i zemljom i narodom i seksualnošću i jezikom i mnogim drugim vezama. A ona druga polovica želi da je se ostavi da na miru promatra ocean. Smatram da bi nam se moralo dopustiti da ostanemo poluotoci. Svako društveno ili političko ustrojstvo koje nas pretvara u darvnovske otoke, a ostatak čovječanstva u neprijatelja ili suparnika, čudovišno je. No istodobno, svako društveno i političko i ideološko ustrojstvo koje nas želi pretvoriti u ništa više od molekule kopna, također je monstruozno. Stanje poluotoka zdravo je ljudsko stanje.”

Amos Oz: Kako izliječiti fanaktika

Naučio sam da čovjek ima pravo gledati drugoga čovjeka odozgo samo onda kada mu pomaže da ustane.

Gabriel Garcia Marquez

Ako čovjek ne drži korak sa svojim suputnicima, možda je to zato što on čuje drugoga bubnjara. Pustite ga da korača u skladu s glazbom koju on čuje.

Henry David Thoreau

Tolerancija nije pomanjkanje predanosti vlastitim vjerovanjima. Ona je neprihvaćanje progona ili ugnjetavanje drugih.

John F. Kennedy

Nemojte se ljutiti ako ne možete druge učiniti onakvima kakvima biste vi željeli da budu jer ne možete često niti sebe učiniti onakvim kakvim biste željeli biti.

Toma Kempenac

Zanimljivi naslovi...

VUJČIĆ, Vladimir: Politička tolerancija 

Polazeći od činjenice da je politička tolerancija condicio sine qua non demokracije, u ovoj politološkoj studiji autor iznosi prije svega teoriju političke tolerancije. Iznosi metodologiju i rezultate istraživanja političke tolerancije u svijetu te ih uspoređuje s rezultatima istraživanja mladih u Hrvatskoj. U četvrtom dijelu knjige autor razlaže strukture i izvore političke tolerancije.

KRIZMANIĆ, Mirjana: Tolerancija u svakidašnjem životu: psihologija tolerancije

Tema najnovije knjige Mirjane Krizmanić i Vladimira Kolesarića jest tolerancija u svakidašnjem životu svakog od nas i društva u cjelini. Autori obrazlažu neke psihologijske definicije tolerancije i nastoje protumačiti nastanak i održavanje tolerancije i netolerancije, kao i načine njihova izražavanja - osvrnuvši se i na toleranciju u različitim područjima ljudskog života. Životno je umijeće izraziti tolerantno odnosno netolerantno ponašanje u pravo vrijeme, na pravom mjestu i u prikladnoj mjeri, neovisno o mogućim sankcijama ili osudama drugih ljudi, zaključuju autori. (AŽ)

ROKSANDIĆ, Drago: Etnos, konfesija, tolerancija

Knjiga profesora Filozofskog fakulteta u Zagrebu Drage Roksandića, zbir je njegovih tekstova nastalih u tijeku njegova znanstvenog djelovanja, a za koje sam Roksandić smatra da su još uvijek funkcionalni u historiografiji. Tekstovi u knjizi bave se pojmom etnosa, konfesije i tolerancije u razdoblju od XVI. stoljeća, a vezani su za povijest i kulturu Srba u Hrvatskoj. Knjiga je podijeljena u pet tematskih cjelina: "Natrag k izvorima", "Etnos, konfesija i tolerancija", "Zavičajna povijest" "Historičar i historiograf", "Povijest između prošlosti i budućnosti".

BERČIĆ, Boran: Realizam, relativizam, tolerancija

Knjigu čine tri zasebna teksta: Moralni realizam, Moralni relativizam, O toleranciji. Prvi tekst nastao je u razdoblju od 1989. do 1995. godine. Prva verzija je napisana na engleskom jeziku pod naslovom "Goodnes Dormitiva". "Moralni relativizam" napisan je 1990. godine i objavljen je u časopisu Dometi 1991, br. 4/5 pod naslovom "Zašto moralni relativizam?". Tekst "O toleranciji" nastao je u razdoblju od 1989. do 1995. i djelomično je objevljen u časopisima Filozofska istraživanja, Agora i Acta Analytica.

MAHMUTĆEHAJIĆ, Rusmir: Malo znanja: o drugome u muslimanskim vidicima 

Upoznavajući sebe čovjek upoznaje vjeru, dobrotu, ljepotu, toleranciju. Tek tada se može upoznavati drugoga jer tek tada se može okrivljavati i drugoga i seba za propuste, netoleranciju, nevjeru ili nejednakost. Autor tvrdi kako je u muslimanskom svijetu pitanje tolerancije bitan sadržaj dostojanstva svakog pojedinca. "Mirenje, vjerovanje i činjenje lijepog jesu načini kojima čovjek ozbiljuje svoje svjedočenje da nema boga osim Boga". Ovakvi filozofski i humanistički principi trebali bi dovesti do uspostavljanja većeg sklada u ovom našem vremenu.

KRIZMANIĆ, Mirjana: O toleranciji: koliko smo tolerantni u obitelji, na poslu, u društvu

Autorica, poznata hrvatska psihologinja, uvodi čitatelja u svijet tolerancije i netolerancije, precizno ih definirajući. Objašnjava utjecaj kulture na toleranciju u različitim područjima ljudskoga života i daje odgovor na pitanje što sve pogoduje razvoju i održavanju tolerancije. Navodi brojne prednosti življenja tolerancije iz dana u dan na različitim mjestima i u različitim prilikama te objašnjava kako može povećati kvalitetu života i obogatiti svakodnevni život i odnose s drugim ljudima.

DUCOMMUN-Nagy, Catherine: Lojalnosti koje oslobađaju

O pojmu lojalnosti autorica raspravlja u kontekstu osobnih, prvenstveno obiteljskih veza. Unatoč sukobima lojalnosti koji nastaju zbog dvostrukih obiteljskih, nacionalnih, etničkih ili religijskih pripadnosti, lojalnost je temelj društvenosti. Autorica smatra da samosvijest proizlazi iz odnosa a ne iz odvojenosti, pa zaključuje da je lojalnost izvor i snaga slobode.

INTERDISCIPLINARNI stručni skup Narodne knjižnice i (2012): Narodne knjižnice i promicanje društvene tolerancije

I mnoge druge koje možete pronaći u katalog.gkr.hr