Izložba "Kadar za čitanje" u Narodnoj čitaonici
Lijepe fotografije građana "uhvaćenih" tijekom čarolije čitanja krase ovo ljeto zidove Narodne čitaonice.
Kadar za čitanje skupna je izložba fotografija nastala kao rezultat fotografskog natječaja na temu čitanja u zajedničkoj organizaciji Noći knjige i Fotokluba Zagreb.
Izložba je putujuća – u srpnju i kolovozu imaju je prilike pogledati i Riječani i njihovi gosti i turisti. Postavljena je u Narodnoj čitaonici na Korzu, a može se razgledati u radno vrijeme knjižnice.
Tema ovogodišnjeg natječaja je knjiga – knjiga kao objekt, dio privatnog ambijenta, izloga, knjižnice, knjižare, raritetne knjige, tisak knjiga, knjiga u svakoj prilici, čovjek i knjiga, čitanje knjiga, školske knjige, knjiga u javnom prijevozu, na radnom mjestu, parku…
Izabrano je 20 fotografija, od toga 3 nagradne.
Nagrađene fotografije:
1. Danijel Bošnjaković Danny – Ples zmajeva
2. Ivan Suvalj – My friend Hesse
3. Julija Domac – Brajca
Odabrane fotografije:
Anita Nadj – Potraga za blagom
Anita Nadj – Putnik
Antonia Vodanović – Writer II
Čedomil Gros- Vrijeme Kaisera Franza
Danijel Bošnjaković Danny – Lost in a Book
Danijela Alković – Najbolje knjige su najbolje društvo
Eva Šolar – Neki novi svijet
Irma Podoreški – Slatki plodovi učenja
Ivana Hengl – Vertigo
Karmen Stošić – Na plaži
Luiza Štokovac – Prva u nizu
Nina Roland – Lone Reader
Tomislav Kolić – Sanjar
Vedrana Martinović – Srednjak bookmark
Vesna Đukić – Juhica od brokule
Višnja Makek – Ostaci jednog vremena
Zvonko Radičanin – Varijacija na temu
Iz osvrta Branke Hlevnjak:
Na ovogodišnjem natječaju za dvadeset najfotografija na temu knjige, knjiga se ogleda kao uradak na kojem se posvećenima može naći ime, kojima pisac posvećuje svoj rad na svečanoj promociji (Luisa Štokovac). Knjiga pripada svojim izgledom i opremom povijesti oblikovanja (Čedo Gross), a zbog svog humanog i civilizacijskog značaja nalazi se često i okamenjena na skulpturama (Vedrana Martinović), ili se knjigom kao predmetom služe umjetnici u svojim likovnim instalacijama iliti postavama (Irma Podoreški). Knjiga je pogled u novi svijet i otkriva se u najranijoj dobi (Eva Šolar), jednako kao što je nezaobilazna u kulinarstvu (Vesna Đukić). Knjigu je srećom slabovidnima približio i sam slijepac od djetinjstva željan dokučiti tajne skrivene i knjigama, Louis Braille, oblikujući reljefno taktilno pismo (Julija Domac). Knjiga je taj golemi i nedokučivi prostor, u kojem našim kratkim životima participiramo tek djelićem, sićušni u odnosu na golemost upisa, zapisa, poezije, mašte, poduke sačuvane u knjigama (Danijel Bošnjaković). Taj vremenski vrtlog (Ivana Hengl) obuhvaća najmanje 5775. godina koliko nam bilježi židovski nereformirani kalendar (Danijel Bošnjković). Knjiga pronosi i glazbu i pjesme (Zvonko Radičanin). Pravi čitatelji, oni koji u knjigama prepoznaju istinske i trajne vrijednosti traže je u antikvarnicama i na buvljacima pod otvorenim nebom, ne mareći za potrošene i požutjele stranice koje se nude za sitne pare (Višnja Makek). Čitatelji se nužno osamljuju jer poniru u unutrašnji svijet, te ih fotografi zatječu (Anita Nadj) ili smještaju na simbolična mjesta osame (Ivan Suvalj, Danijela Alković, Nina Roland), tragajući za naročitom fotogeničnošću (Karmen Stošić). Da bi dočarali knjiški svijet snova (Antonia Vodanović) i uzbuđenja (Danijel Bošnjaković), autori fotografija posegnuli su za dodatnim alatima manipulacije slikom. No, to nije bilo potrebno za prikaz (Tomislav Kolić) i dokaz, koji svi mi čitatelji vrlo dobro poznajemo, a to je da se uz knjigu tako ugodno i lako može i zaspati.“