U našoj Narodnoj čitaonici 18. prosinca u 18,30 sati bit će održana tribina Hrvatskog novinarskog društva - Ogranka umirovljenih novinara PGŽ, Rijeka pod nazivom "Dva stoljeća riječkih novina". Izlagači su Stanislav Škrbec, predsjednik Ogranka i Borislav Ostojić, član Izvršnog odbora Ogranka koji će održati predavanje Tržišna utakmica između Novog lista i Riječkih novina 1912. - 1913. g .  

Osim što je bio glavni urednik Novog lista Stanislav Škrbec je napisao i zapaženo djelo Riječka zvijezda Gutenbergove galaksije u kojem istražuje povijest riječkog nakladništva, tiska i medija. 

Visoku obljetnici postojanja riječkih novina članovi Ogranka umirovljenih novinara Primorsko-goranske županije Hrvatskog novinarskog društva obilježen je zanimljivom i informativnom tribinom koju bi valjalo nastaviti jer je ponestalo vremena da se razgovara o ključnim izazovima riječkog novinarstva danas.

Osvrt na održanu tribinu (Andreja Silić Švonja)

Knjižničari znaju, jednako kao i svi znanstvenici koji proučavaju povijest, koliko su dragocjen izvor informacija stare ili bolje rečeno povijesne novine. U Odjelu periodike Gradske knjižnice Rijeka jedna od istaknutih usluga je uvid u uvezane primjerke Novog lista koji služe svim građanima za provjeravanje informacija o proteklim vremenima i zbivanjima koja su zabilježena u dnevnoj štampi. U kontekstu starih novina knjižnice mnogo rade na njihovoj digitalizaciji kako bi ih korištenjem suvremenih tehnologija zaštitile i učinile dostupnijima, pa u tome sudjeluju i knjižnice iz naše regije.

Sveučilišna knjižnica Rijeka digitalizirala je povijesne riječke novine u sklopu projekta Riječke novine: 19843. - 1918. godine i učinila dostupnim javnosti 11 naslova od kojih su 8 na talijanskom jeziku (Eco del litorale ungarico (1843), Gazzetta di Fiume (1860), Gazzetta di Fiume (1867), Giornale di Fiume (1865), Giornale di Fiume (1870) , L'Eco di Fiume (1858), La varieta (1882) serijska publikacija Studio e lavoro (1876)), 1 na njemačkom (Fiumaner Zeitung (1867)), a 2 na hrvatskom (Neven i Sloboda).

Gradska knjižnica Rijeka digitalizirala je Primorski Lloyd (poveznica) i u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom objavila ih na portalu digitaliziranih novina Stare hrvatske novine, a u svojoj digitalnoj knjižnici SveVID planira objaviti časopise Mornar : poučni i zabavni list za pomorski svijet / [vlasnik i odgovorni urednik Viktor Car Emin] i Riječka revija : glasilo Istre, Rijeke, Hrvatskog Primorja i Gorskog Kotara / [odgovorni urednik Vinko Antić].

Povijesni uvid u riječko novinarstvo dao je meritoran poznavatelj riječkog novinarstva, publicist, dugogodišnji direktor i glavni i odgovorni urednik Novog lista, g. Stanislav Škrbec istaknuvši značaj koji su novine nekada imale, ključne riječke novine kao i najznačajnije riječke novinare. Prve novine Notizie del giorno objavljene su 8. rujna 1813. godine, samo dva tjedna nakon što je Rijeku zauzeo austrijski general Laval Nugent. Svakako se ne smije zanemariti i činjenica da se u Rijeci tiskalo desetak naslova novina na mađarskom jeziku jer su mađarski doseljenici imali naviku čitanja novina i svojim dolaskom u Rijeku su je nastavili. Među najznačajnije riječke novine uvrstio je La Bilanciu i La Voce del Popolo, Novi list i Riječke novine.

Među svim riječkim novinarima Stanislav Škrbec najveći značaj pridao je Emidiu Mohovichu, Franu Supilu, Rudolfu Eckertu, i Smiljani Rendić. Milan Slani imao je istaknutu ulogu u riječkom novinstvu nakon Drugog svjetskog rata. Smiljana Rendić, rodom Splićanka, bila je ipak po Škrbecovom sudu najsmjelija i najprofesionalnija riječka novinarka među svim riječkim novinarima ikad, koja je svojim tekstom "Izlazak iz genitiva ili drugi hrvatski preporod" na noge podigla cijelu Hrvatsku zbog čega je 1971. završila u zatvoru na godinu dana.

Borislav Ostojić, publicist, dugogodišnji novinar Novog lista, autor 8 knjiga osvrnuo se na tržišnu utakmicu između Riječkog novog lista i Riječkih novina 1912. - 1913. Riječke novine bile su izdavački projekt riječkih kapucina na čelu s fra Bernardinom Škirivanićem, poduzetnim čovjekom koji je imao za cilj izgraditi kapucinsku crkvu posvećenu Gospi Lurdskoj. Kapucini su snovali tiskarski zavod Miriam koji je pored ostalog tiskao i Riječke novine. Krenuli su u poduzetnički poduhvat osnivanja novina s nakladom od 50.000 primjeraka. Riječke novine su bile svojevrstan katolički odgovor na Supilov Novi list koji često prozivao crkvu i katolički svjetonazor. Zanimljivi su i marketinški potezi Riječkih novina kojima se ovaj list probio na tržište: presavijeni naslovi su izgledali isto, a isti je i broj stupaca u novinama. Nevjerojatne su tadašnje naklade novina u usporedbi s današnjicom: svaki je drugi stanovnik Rijeke kupovao ili bio pretplaćen na novine, riječke novine prodavale su se u Zagrebu na 80-tak mjesta i svakodnevno putovale vlakom.

Tko bi se danas usudio pokrenuti novine u nakladi od 50.000 primjeraka?

Na kraju tribine novinar Vladimir Vujnović postavio je pitanje o konkurenciji Novom listu u suvremeno doba. Stanislav Škrbec odgovorio mu je kako je konkurencija svakako dobra, ali su svi dosadašnji konkurentski pokušaji propali i spomenuo neke od njih kao što su Violićev Ri-Telefax i ambiciozni pokušaj Roberta Ježića Sport+. Bilo je i drugih pokušaja, ali su tržišni uvjeti definitivno drugačiji, u uskoj vezi s političkim ozračjem i tehnologijom koja mijenja paradigme čitanja dnevnih novosti.