Nekoć državni reprezentativac u karateu, danas profesor na kroatistici u Sveučilištu u Rijeci, Kristian Novak u književnim je krugovima postao poznat nakon romana Črna mati zemla (Algoritam, 2013.) Manje je poznato da Črna mati zemla nije autorov prvi roman - ta je čast pripala “mladenačkom” djelu Obješeni (Insula, 2005.), za koje autor kaže da ga je pisao pune četiri godine, te “ponekad treba raditi na nečemu unatoč tome što se možda čini da nema baš nikakvoga smisla.”

Spoznaja do koje sam došao bila je da baš svatko ima svoju priču u kojoj je ponekad junak, ponekad žrtva, ponekad nasilnik i da svaki čovjek mora vjerovati da je dobar i opravdan”, piše Novak o svoj spisateljskom procesu.

Usporedno s radom na polju stručnih publikacija, gdje je također aktivan i zapažen, pisao je i pisao, inspiraciju nalazio u suvremenoj književnosti i uspomenama na odrastanje u Međimurju, te pomalo dogurao do drugog romana, koji će ga dovesti do slave (i određene zloglasnosti) u domaćim literarnim krugovima. Za Črnu mati zemlu kaže da dobar dio uspjeha u pisanju duguje većem broju svojih prijatelja, uključujući jednog koji je “Pročitao i umjesto komentara pribio uokvirenu prvu stranicu mog teksta na zid u svojoj dnevnoj sobi. Pa kako da onda čovjek ne dovrši roman?!” Sve ostalo je povijest.

No, Novakov treći roman, Ciganin, ali najljepši (OceanMore, 2016.) knjiga je koja ga je zapravo dovela pod sva svjetla reflektora, na popise bestselsera i duge popise čekanja u Gradskoj knjižnici Rijeka, kao i brojnim drugim knjižnicama diljem zemlje. Roman, koji problematizira pitanje “Drugog”, pitanje izopćenosti iz kulture u kojoj smo rođeni i neprihvaćanja u kulturi u kojoj živimo, migracije i suvremeno društvo, te se dio radnje ponovno vrti oko autorovog rodnog Međimurja.

Manje od godinu dana nakon prvog izlaska Ciganina iz tiska objavljeno je drugo izdanje romana, što dovoljno govori o interesu publike za Novakov rad. Črna mati zemla već dulje igra i na kazališnim daskama u zagrebačkom ZeKaeM-u, gdje je iznimno dobro prihvaćena. Uskoro joj se treba pridružiti i dramska interpretacija Ciganina, ali najljepšeg, i to u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, u režiji šefa HNK drame Ivice Buljana, dok je za dramaturgiju zadužen Ivor Martinić.

Kako je do toga došlo, i što od njega možemo očekivati u budućnosti, autor će nam sam ispričati uživo, u razgovoru povodom posljednjeg dana Mjeseca hrvatske knjige 2017., 15. studenog, u 18 sati u Ogranku Trsat Gradske knjižnice Rijeka. Zatvaramo - jednom riječju - nezaboravno!

Potražite njegove knjige na našim policama ovdje.

Sudjelujte u drugim događanjima Mjeseca hrvatske knjige 2017. u Gradskoj knjižnici Rijeka! Više o susretima.

Razgovor s Kristianom Novakom vodi Nikola Petković, književnik, književni kritičar, sveučilišni profesor, esejist, publicist, urednik, prevoditelj i scenarist, predsjednik Hrvatskog društva pisaca.

Program se održava uz podršku INA d.d.:

logo-INA