Ovog smo ponedjeljka za vas pripremili nekoliko opaski na stvari koje se dogode kad neka knjiga završi na velikom platnu (i na sve minijaturnijim ekrančićima, prilično brzo nakon toga, ali pssst – o tome se u knjižnicama ne priča). Ne jer se želimo priključiti vječnoj raspravi koja ide nešto u stilu ne sudi knjigu po njenom filmu, ili jedna knjiga, koliko točno filmova? (o čemu se naša kolegica raspisala nešto ranije, ovdje) – nego jer i knjižničari nastradaju u procesu ekranizacije (toliko da su neki od nas od svih tih zvijezda koje nam se vrte oko glave u zadnjih nekoliko tjedana jedva dočekali godišnji).

Jer ekranizacije slijede i ove popratne pojave...

1) Čim se film oglasi, svi doznaju za knjigu – često i prije nego knjiga izađe u prijevodu. Što bismo mi onda točno trebali napraviti? Skinuti knjigu s interneta i isprintati par komada da imamo barem pokoji primjerak na engleskom, da budemo na usluzi korisnicima?

2) Nitko nije siguran u točan naslov knjige. Ako smo knjigu godinama poznavali pod jednim naslovom, sada ćemo sigurno dobiti drugi. I treći. I četvrti. Jer zašto bi naslov filma bio preveden isto kao što je preveden naslov knjige? I zašto bismo, pobogu, upamtili i jedno i drugo? (Ilitiga tko tu koga mrzi, žene muškarce ili muškarci djevojke s tetovažom zmaja? Jesu li krive zvijezde ili se tu krije nekakva greška ili što već...)

3) Knjige dožive nova izdanja – ne samo nove, sjajne omote, već i nove prijevode. (Upitajte me jednom koliko je točno trajala rasprava između tri knjižničarke, jednog davnog dana u Središnjem odjelu, oko toga jesu li Bilježnica Nicholasa Sparksa (Profil: Fokus, 2013.) i Zima za dvoje Nicholasa Sparksa (Algoritam: Zlatko Crnković bira za vas, 1997.) zapravo ista knjiga Nicholasa Sparksa. Za one koji pojma nemaju o čemu pričam, sjećate se filma u kojem se proslavio Ryan Gosling? Usporedite njegovu radnju s ove dvije knjige i lišite se muka...)

4) Brojčice naklade pomiču se prema gore. Danas je situacija možda drukčija, sa sve većom popularnošću kiosk-knjižara, ali do prije nekoliko godina, u Hrvatskoj su naklade nelektirne beletristike u više od, možda, dvije tisuće primjeraka bile gotovo nezamislive. Peti dio Harryja Pottera prvo je hrvatsko izdanje doživio u 25 tisuća primjeraka... pa vi razmišljajte zašto.

5) Sve dotične knjige ispare s knjižničnih polica – svih polica. U svim odjelima i ograncima. Iz svih spremišta, čak! Jednom bismo, u nekom sljedećem referentnom tjednu, trebali brojati koliko puta dnevno korisnicima otvorimo određen naslov u katalogu samo kako bi nas, još jednom, dočekao niz svjetlucavih crvenih iksića. (Naravno, dvije godine kasnije, svih tih trideset ili pedeset komada Da Vincijevog koda skuplja novu prašinu, u nekom drugom spremištu, dok Zakrivljene zvijezde lete riječkim čitateljskim nebom. Da Vincija u lektiru! Još nam samo to treba...)

6) Knjige srodne tematike dožive novi uzlet. Dok ću vječno biti zahvalna autorima filmova po Tolkienovim naslovima (iako bih voljela da se nisu išli petljati u dječji dio opusa, ali za to je sad prekasno, novac je rekao svoje) radi oživljavanja žanra fantastike u književnosti i filmskoj umjetnosti, moram priznati da mi trenutačni trend umirućih tinejdžera nije pretjerano jasan. (Što? Pa o čemu točno mislite da se u Zvjezdanim greškama radi?) Ali svejedno ću nastaviti preporučivati slične naslove – Ako ostanem, Prije nego što odem, Trinaest razloga (okej, ovo zadnje je malo nategnuto – ali je i okej knjiga) i tako dalje – uz ono dobro staro "uzmi ovo, ovo ti je ful slično". (Srećom pa su barem naslovi slični Pedeset nijansi sive – koje također uskoro stižu na veliko platno – međusobno gotovo identični po dizajnu naslovnice, tako da korisnici ne moraju pogađati o čemu se radi, za razliku od gorenavedenih djela, sa zvjezdicama ili bez njih.)

Ukratko, sljedeći put kad me netko upita za bilo kakvu knjigu koja u naslovu sadrži riječ zvijezde – a vjerujte mi, čula sam najraznolikije varijante – mislim da ću zakolutati očima i otići se onesvijestiti negdje u spremište, među viškove Da Vincija ili Pottera ili bilo čega što je ekranizirano u zadnjih deset godina, a nije nastavilo biti toliko nesnosno popularno nakon što su filmovi pali u zaborav. Čitat će se oni, čitat će se – ali i skupljati prašinu. Do nekog idućeg remakea.

Bonus 33 – Prevedene knjige čiji će nam se junaci uskoro prošetati pred očima:

Tuđinka  - Diane Gabaldon (Algoritam, 2013.)

Serija kreće najesen, samo je pitanje vremena kad će dospjeti i na domaće male ekrane. Preveden je zasad prvi dio, ali nećemo vam reći o čemu se radi jer se knjiga sasvim dobro posuđuje i sama (i ne, nema previše veze s Pedeset nijansi). Preporuka (ako imate dan-dva, knjiga je podeblja).

Davač  -Lois Lowry (Mozaik knjiga, 2001.)

Možemo se samo nadati da će nakon ovog, pretpostavljenog ljetnog tinejdžerskog hita, ova poprilično promišljena knjiga dobiti novu naslovnicu, jer, iskreno, toliko ju je teško preporučiti da se uskoro ni oko nje više nećemo truditi, bez obzira na to što je doista dobra.

Ako ostanem  - Gayle Forman (Znanje, 2010.)

Kao što rekosmo, umirući klinci. Ipak, simpatično napisani.

Hector u potrazi za srećom - Francoisa Lelorda (Znanje, 2011.)

Nismo čitali, ali knjigu reklamiraju kao "kombinaciju Alkemičara i Malog princa", a kao najveći adut filma možemo spomenuti dosljedno fantastičnog Simona Pegga. Tko zna...

Nestala - Gillian Flynn (Fraktura, 2013.)

Knjiga se lijepo posuđuje i bez preporuke marketinga kino industrije, a na ovom se popisu izdvaja time što se radi o trileru, navodno dosta napetom. Foršpan je već u kinima i priznat ćemo da bi nas se čak dalo nagovoriti, neovisno o Benu Afflecku i njegovim mnogobrojnim ranijim promašajima.

Igre gladi: Šojka rugalica – prvi dio - Suzanne Collins(Algoritam, 2012.)

Za ovo se čak nećemo žaliti što je jedan roman podijeljen na dva filma, iako, iako... ma, što duže možemo uživati u fantastično ekraniziranom svijetu Igara gladi, to bolje. Ali jao si ga njima ako uprskaju nakon što su prva dva tako dobro odradili.

Divljina - Cheryl Strayed (Znanje, 2013)

Nemojte da vas naslov zavara – ova knjiga nije povezana s još jednom ekraniziranom uspješnicom o neistraženim predjelima SAD-a, U divljini Jona Krakauera. Iako, kao ni prethodni film, ni ova nas knjiga nije pretjerano oduševila. Preporuka – stignete pročitati do kraja godine (film je najavljen za 5. prosinca, kod nas vjerojatno i malo kasnije) i odlučiti za sebe.

Hobit: Bitka pet vojski, kombinacija J. R. R. Tolkien (pisac jedne knjige) i Peter Jackson (redatelj triju filmova) (Algoritam, od 1994. nadalje)

Završit ćemo popis s bolnom temom, bez drugih komentara. Ne, najozbiljnije. Ne želite da počnem.

No, n-ti dio Hobita je ujedno i posljednji film najavljen za ovu godinu, a čija je knjiga prevedena na hrvatski. Da proširimo vidike na naslove koji još nisu prevedeni, i popis bi nam se podebljao.

Ali, vjerujem da je ovo dosta nadanja u dobre ekranizacije za jedno ponedjeljno jutro, zar ne? Vrijeme je za kavu – a ako uz nju stigne i sunce, nitko sretniji od nas. Uživajte.