Moebiusova alkemija - kako je najveći strip umjetnik ukrasio knjigu najprodavanijeg pisca današnjice
Kad je roman Alkemičar Paula Coelha objavljen na engleskom jeziku, doživio je nesvakidašnju popularnost. Istovremeno, omiljenost romana u Latinskoj Americi nije bila ni sjena fami koja se nakon engleskog prijevoda proširila svijetom.
Čak i u Coelhovom rodnom Brazilu, roman je po izlasku polučio tek skromno zanimanje čitatelja, iako sam Coelho u svojoj domovini nije bio nepoznato ime. Alkemičar je danas najpoznatije Coelhovo djelo, usprkos i mnogim kritikama koje, kad je popularnost u igri, neminovno prate i autora i djelo.
Ezoterija za osmoškolce, neoriginalna i tanko lakirana duhovnost, plagijat Borgesa, prekrojeno učenje zen-budizma... samo su neki od kritičarskih strelica uperenih prema Alkemičaru.
Činjenica jest da zaplet Alkemičara neodoljivo podsjeća na jednu od priča iz Tisuću i jedne noći u kojoj čovjek iz Bagdada usni blago zakopano u Kairu. Na putu za Egipat gdje je tragom sna krenuo u potragu za blagom, presretne ga policija te ga krene ispitivati o svrsi njegove posjete Kairu.
Na to čovjek ispriča svoj san i biva ismijan, a šef policije mu tada ispriča kako je i on jednom sanjao o blagu skrivenom u nekoj kući u Bagdadu, ali da nije bio toliko naivan pa zbog sna otputovao u Bagdad. Čovjek tada shvati kako je kuća u Bagdadu koju je šef policije sanjao, njegova vlastita kuća, pa po povratku kući u Bagdad potraži i pronađe zakopano blago.
Sve ovo razlog je zašto Alkemičar kod jednog dijela publike počesto popunjava rupe u nedostatku drugih književnih tema, iako je činjenica da je taj roman, od 1988. kad je prvi put objavljen, do danas prodan u više od 65 milijuna primjeraka diljem svijeta i preveden na 80 jezika, što Coelha čini najprevođenijim živim autorom.
Od svih izdanja Alkemičara, najljepšim se pak smatra ono koje je ilustrirao Moebius. Rođen kao Jean Giraud, Moebius je jedan od najutjecajnijih strip umjetnika koji su ikad živjeli.
I sam sklon mistici, a ne bježeći ni od one bazične i naivne, Moebius je osim kao strip autor (Inkal, Arzach, Blueberry) ostao upamćen i po tome što je svojom maštovitom estetikom oživio Herbertovu Dinu u viziji Alejandra Jodorowskog, ilustrirao je Danteov Raj, te dizajnirao interijere na kultnom filmskom serijalu Alien, a ostavio je traga i na filmskim klasicima poput Petog elementa, Trona, Abyssa, Willow...
Stoga izgleda prirodno da je u jedom trenutku Moebius pružio ruku Coelhovoj priči o andaluzijskom pastiru koji kreće na put u Egipat kako bi pronašao zakopano blago. Bajku o slijeđenju vlastitog sna Moebius je 1998. godine ukrasio s 35 ilustracija koje među poznavateljima njegovog rada zauzimaju posebno mjesto u bogatom opusu.