Prekršaj

 

Uzimam dan pod ruku kao knjigu.

Unajmila sam još jedan u danodavnici

i prekoračim li rok

kazna bi mogla biti previsoka

za siromaška poput mene.

 

Današnje danodavnice nemaju previše

materijala za izdavanje

– ne smiješ potkradati

ostale članove Kluba.

 

Posve slučajno

neki je kvazipjesnik posudio

takav jedan dan,

s niže police,

od onih jeftinijih.

 

Zakasnio je par sati s vraćanjem.

 

Našli su ga,

vrata svezana o kestenovu granu,

u obližnjem parku

u kojem su još uvijek

cvali tulipani.

 

Na tržnici

 

Pošto prodajete kilo’ duše?

 

A, lipa moja, a, evo, za tebe

samo za jedan ponoćni dodir,

za tri krasna cjelova u sredinu,

pet pritisaka prstom otraga,

sedam ugriza u sisu,

devet lizova iza uha,

jedanaest uboda u obje,

trinaest orgazama bez prezervativa,

a, lipa moja, a, evo, jeftino dam

samo da prodam...

 

Žao mi je, preskupo je, skoro sve sam

već potrošila...

 

Perverzija

 

Tiho se iskradao kroz okna

mjereći kvadraturu otpalog lišća,

sluteć stupnjeve jada,

gotovo do smrti raščetvoren

razlikom od bića do bića,

razočaran u Njega što nije Izbavitelj

i što gleda sa svog oblaka

i ništa ne poduzima.

 

Stao bi pod tuš

i trljao mirisnim sapunom lice,

vrat, sva četiri ekstremiteta i genitalije

– kao da će sprati ime Čovjek

paraliziranih moždanih stanica –

i četkao ćelavu glavicu mekim ručnikom

da je ne povrijedi,

kako bi večeras mogao.

 

Rastrzan između sebe i Sebe

svijao je meku glisticu

dok nije postala poskok

i ispružila mokar, bijel, dugačak, ljepljiv slap.

Gledala sam ga sa svog oblaka

i ništa nisam poduzimala,

osim što sam se i dalje svake večeri razodijevala

pokraj prozora razgrnutih zavjesa

i upaljenih svjetala.

 

* * *

 

Puna mi je pi...

...rjana kapulica ljubavnih pjesmuljaka:

volim te, voliš me,

voljeli smo se, zašto me ne voliš,

vrati se, ne vraćaj se,

idi, ne idi...

 

Vidi... Možda sam malo pukla ko zrela lubenica,

al’ trenutno mi je draža je*enica

od svih suzama orošenih zjenica

koje tuguju za onim koji je prestao voljeti,

onom koja ga nikad nije voljela,

onime koji ju je nekad volio i otišao,

onom koja nikad i nije došla...

 

Drži me... Jako! Tako! Sad ću!

 

Okej. Solidna ondulacija.

 

Sad idi.

I ne zovi me.

Ocrvenjet će me menstruacija. Trajna.

 

Noć

 

“Gospodo, klanjam se!”

reče

i iz cilindra izvuče

zvijezdu.

 

“Kako je sjajna!”

“Kako je velika!”

“Gle, ima zlato na bridovima!”

“Oooo, mora da je vrlo skupa.

Nudim milijarde, cijenjeni…”

začulo se iz publike.

Pohlepne ruke pruže se k sjaju.

 

“To je moja zvijezda!”

razljuti se mag,

zavrti šeširom

i ugasi zvijezdu.

 

Nasta

noć.